Šumski požari izravno ubiju stotine ljudi diljem svijeta svake godine. Premda mogu izgledati apokaliptično, broj izravnih žrtava daleko je manji od onih koje odnose poplave koje godišnje ubiju tisuće, ili toplinski valovi čije žrtve dosežu stotine tisuća, piše Guardian.

No, kada se uračuna i dim, opasnost dodatno raste. Prema najnovijim procjenama, onečišćenje zraka uzrokovano požarima godišnje odnese čak 1,5 milijuna života. Toksični dim može putovati tisućama kilometara – primjerice, dim australskih požara dosegnuo je Južnu Ameriku, dok su požari u Kanadi uzrokovali onečišćenje zraka u gradovima diljem SAD-a, a tragovi dima osjetili su se i u Europi.

Požare mogu izazvati prirodni uzroci, poput udara munje, kvarovi na infrastrukturi, primjerice oboreni električni vodovi, ali i ljudska nepažnja. U proteklim su godinama požare pokretali odbačeni opušci, logorske vatre turista koje nisu ugasili, pa i namjerno podmetanje.

Koliko će se požar proširiti, ovisi o vremenskim uvjetima – vatra treba suhu travu i nisko raslikanje, a jaki vjetrovi dodatno ubrzavaju širenje.

Kako klimatske promjene utječu na požare?

Izgaranje fosilnih goriva povisilo je temperaturu planeta za oko 1,3 °C, čime se povećava rizik od dugotrajnih vrućina koje pretvaraju šume i travnjake u zapaljive površine. U pojedinim regijama, poput Mediterana, globalno zagrijavanje pridonosi i sušama koje isušuju vegetaciju.

Znanstvena istraživanja pokazuju da su takvi klimatski pomaci povećali vjerojatnost velikih požara u područjima - poput Kalifornije, Južne Koreje i Australije - u nekim slučajevima i udvostručili šansu za ekstremne uvjete koji potiču širenje vatre.

Iako klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet požara, statistika otkriva zanimljiv paradoks – ukupna površina zahvaćena požarima na globalnoj razini u posljednjim je desetljećima zapravo smanjena. Razlog leži u promjenama u korištenju zemljišta: prostranstva koja su se nekada prirodno palila pretvorena su u poljoprivredna zemljišta ili naselja, osobito u Africi, čime se sprječava širenje vatre.

Znanstveni modeli pokazuju da su ljudske aktivnosti od 1900. godine smanjile spaljenu površinu za 19,1 posto, dok su klimatske promjene povećale taj udio za 15,8 posto. Krajnji učinak je blagi neto pad od 3,3 posto.

Projekcije pokazuju da će uvjeti za velike požare postajati sve gori. Indeksi opasnosti od požara predviđaju stalan rast broja dana s visokim rizikom. Čak i u optimističnom scenariju smanjenja emisija stakleničkih plinova, ukupna površina izgorjelog zemljišta mogla bi se do kraja stoljeća povećati za 40 posto. U najgorem scenariju, mogla bi se i udvostručiti.

Kako se možemo prilagoditi?

Opasnost od požara može se znatno smanjiti boljim upravljanjem zemljištem; izgradnjom protupožarnih zona, sprječavanjem izgradnje u područjima sklonima požarima te ispašom stoke, primjerice koza, na zapuštenim površinama kako bi se uklonila suha vegetacija.

Vatrogasci u nekim regijama koriste i kontrolirano paljenje kako bi spriječili nakupljanje zapaljivog materijala – tehniku koju stoljećima primjenjuju autohtone zajednice u Australiji i Sjevernoj Americi, a sada je sve češće usvajaju i europski stručnjaci.

Ako živite u području sklonom požarima, planirajte unaprijed - odredite sigurne rute i skloništa, pripremite torbu za hitne slučajeve i očistite područje oko kuće od lišća i zapaljivih materijala. U slučaju naredbe vlasti za evaukacijom – ili ako je vaš dom ugrožen i bez službenog upozorenja – odmah se povucite. Kako biste izbjegli udisanje dima, držite prozore zatvorenima i koristite maske.