ZA NEZNALICE I SVEZNALICE

Sve što trebate znati o Državnoj maturi

17.05.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Ukupno 32.093 učenika za nešto više od tjedan dana pristupit će ispitima Državne mature nakon što su u travnju napisali eseje. Iako je ovaj veliki nacionalni projekt u potpunosti zaživio, i dalje postoje neke nedoumice. Koplja se lome uglavnom oko termina održavanja Državne mature, ali i prijemnih ispita, tj. dodatnih provjera znanja koje su na nekim fakultetima i dalje potrebne

Eseji su napisani još u travnju, no za tjedan dana počinje prava noćna mora maturanata, ispiti Državne mature. Led će probiti matematikom koja se piše 23. svibnja, a ispitni niz zatvara logika 6. lipnja.

Do 4. srpnja, svi bi ispiti Državne mature trebali biti ispravljeni, a rezultati objavljeni. Maturanti tada imaju još tri dana, točnije do 7. srpnja u ponoć za razvrstavane lite prioriteta; 8. srpnja objavljuje se konačna rang lista.


Ove godine ispiti Državne mature ne poklapaju se s nastavom maturanata, tj. održavaju ne kasnije. Ovo je definitivno pomak na bolje, jer su prošle godine učenici, ali i neki profesori upozoravali na velik stres kojem su učenici izloženi jer su u isto vrijeme morali učiti za Državnu maturu i za ispite iz pojedinih predmeta.

'Ove godine korekcijom rokova bolje je organizirana nego prošle. Bilo je više ispita tijekom nastave pa je sada lakše organizirati nastavu u ostalim razredima', rekao nam je ravnatelj zagrebačke II. gimnazije Drago Bagić koji kaže da su se već svi naviknuli na Državnu maturu.

Zadovoljna je i Roksanda Smolčić-Krnić, ravnateljica X. gimnazije u Zagrebu: 'Sve se malo doradilo i uhodalo. Dogodine će navodno biti promjena koja će možda biti bolja, no ni sada nema problema s održavanjem nastave za vrijeme ispita. Mi radimo u dvije smjene i samo kada su veliki ispiti poput hrvatskog jezika ili matematike, onda nema nastave.'

Upisi na fakultete tek najesen?

Iako je za maturante ove godine znatno lakša situacija, provedba ispita Državne mature, posebice onih koje polaže velik broj učenika utječe na rad ostalih razreda. Naime, kada se polaže ispit iz hrvatskog jezika, u školi u tom turnusu nema nastave. Stoga su sve glasniji prijedlozi da se Državna matura održava nakon službenog završetka školske godine, a upisi na fakultete tek nakon ljeta.


'Ja bih volio da se to dogodi jer bi se ispiti provodili nakon nastavne godine svih razreda', rekao je za tportal Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Uz praktične razloge spomenuo je i deset posto učenika koji moraju na popravne ispite te stoga propuštaju ljetnu Državnu maturu, a samim time i upise na fakultete.

Takav je scenarij po volji i ravnatelju Bagiću koji kaže kako bi bilo idealno pomaknuti upise na fakultete najesen. 'Tako je bilo prije. Ja sam se na fakultet upisao najesen', kaže ravnatelj II. gimnazije.

Dodatne provjere se naplaćuju

Državna matura u potpunosti je trebala ukinuti prijamne ispite, no to se nije u potpunosti dogodilo. Naime, dodatne provjere traže Medicinski fakultet, Filozofski, Učiteljski fakultet te Hrvatski studiji. Riječ je o fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. Na ostalim sveučilištima dodatnih provjera nema, osim na Arhitektonskom fakultetu, ALU-u ili pak Muzičkoj akademiji.

'Bojim se da neki fakulteti podmeću noge državnoj maturi. Medicinski fakultet u Zagrebu uveo je dodatnu provjeru; ja ne razumijem zašto to rade osim zbog zloće', kaže Bagić. 'Sve skupa je nepotrebno; mogli su poštedjeti djecu dodatnih nepotrebnih stresova', dodaje te zaključuje kako bi ministar Radovan Fuchs morao tome stati na kraj.

Sirovatka nam pak pojašnjava kako postignut sporazum s Učiteljskom akademijom, Hrvatskim studijima te Medicinskim fakultetom da zajedno s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja provode te dodatne provjere.

Tako će NCVVO na četirima lokacijama u Hrvatskoj provoditi dodatne provjere za Hrvatske studije kako budući studenti ne bi morali dolaziti u Zagreb. Upravo se na tom fakultetima dodaje provjere tj. prijamni ispiti neće morati plaćati. No na ostalim dvama fakultetima za koje vlada izuzetno veliko zanimanje maturanata provjera znanja košta. Filozofski prijemni naplaćuje 250 kuna, a Pravni fakultet 200 kuna.