Pred učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola razdoblje je upisa i državne mature. Na raspolaganju je više od 47.000 mjesta u srednjim školama, a za maturu se prijavilo oko 30.000 pristupnika. Stručnjaci upozoravaju da se situacija često nepotrebno dramatizira dok obrazovni sustav prolazi kroz promjene poput modularne nastave i jačanja strukovnog obrazovanja
O konkurenciji pri upisima, uspjehu na maturi i ulozi strukovnih škola govorili su u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno' ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec, ravnatelj Obrtne tehničke škole Split Milivoj Kalebić i ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci Henry Ponte.
Vinko Filipović rekao je da je pravo pristupanja državnoj maturi steklo 30.250 kandidata, ali da će ih dio do kraja ispitnog roka odustati. 'Prošle godine smo imali negdje oko 28.500 maturanata nakon prvog roka. Vjerujem da će ih ove godine ipak biti nešto više zato što smo ove godine imali nešto više kandidata pristupnika', kazao je.
Među pristupnicima su i kandidati iz susjednih zemalja te oni koji ponovno polažu maturu ili popravljaju ocjene. Započela je ispitima jezika nacionalnih manjina te će prvi veći ispiti biti biologija i geografija. Glavni dio mature počinje 15. lipnja hrvatskim jezikom, a slijede engleski i matematika.
vezane vijesti
'Snižavanje kognitivnih znanja'
Filipović je upozorio da se nastavlja trend odabira osnovne razine matematike i engleskog jezika. 'To znači snižavanje kognitivnih znanja budućih studenata', rekao je, istaknuvši pritom zabrinutost zbog matematike.
Ravnatelj riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića, Henry Ponte, istaknuo je da njegova škola postiže vrlo dobre rezultate te da bi redovna nastava trebala biti dovoljna za polaganje mature, iako mnogi učenici pohađaju dodatne pripreme. Višu razinu matematike u toj školi bira više od 90 posto maturanata. Komentirajući nacionalni trend odabira osnovne razine, rekao je da učenici odluku o tome uglavnom prilagođavaju uvjetima fakulteta koje žele upisati.
'Oni čisto razmišljaju da uz što manje truda dobiju što više efekta', kazao je Ponte, dodajući da ih ne smatra manje ambicioznima.
Hitrec: Hrvatski jezik traži ozbiljnu pripremu
Suzana Hitrec osvrnula se na slabije rezultate iz hrvatskog jezika, podsjetivši da je prošle godine prosječna ocjena bila 2,65, a oko 900 učenika predalo je prazan esej. Istaknula je da hrvatski zahtijeva kontinuiran rad tijekom sve četiri godine školovanja te da se dio učenika ne priprema dovoljno ozbiljno.
'Zalažem se da imamo jednu razinu iz svih obveznih predmeta', rekla je, ocijenivši lošim signalom kada gimnazijalci biraju osnovnu razinu obveznih predmeta. Dodala je da se dio učenika oslanja i na mogućnost pogađanja odgovora, što kod eseja nije moguće i smatra da je dobro što je on ponovno dobio veću važnost u sustavu vrednovanja.
Kalebić: Više od 100 učenika zaposli se odmah
Milivoj Kalebić govorio je o odnosu između studiranja i zapošljavanja u strukovnim zanimanjima. U njegovoj školi pravo pristupa maturi ima oko 70 učenika po generaciji, a položi je približno polovica prijavljenih. Najčešće nastavljaju obrazovanje na stručnim studijima strojarstva, elektrotehnike i srodnih područja.
Kalebić smatra da bi i učenicima trogodišnjih programa trebalo omogućiti izravan pristup državnoj maturi, dakle bez dodatne godine školovanja. 'Možda bismo na taj način povećali broj upisa na fakultete', rekao je i naglasio da tržište rada pokazuje veliku potražnju za strukovnim kadrom.
'U prosjeku, od nekih 150 učenika koji završe školovanje u šestom mjesecu, preko 100 njih zaposli se istog trenutka', kazao je Kalebić, ističući da učenici često ostaju raditi u tvrtkama u kojima su obavljali praksu.
