Zbog globalnog zagrijavanja gotovo polovica svjetske populacije izložena je opasnosti od zaraze dengom i čikungunjom, bolestima koje su nekada bile ograničene isključivo na tropska područja. Oba virusa, koje prenose komarci, povremeno mogu imati smrtonosan ishod. Uobičajeni simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, mučninu te kožni osip, javlja POLITICO.

Posebno zabrinjava činjenica da se tigrasti komarac širi sve sjevernije, potaknut porastom globalnih temperatura izazvanih ljudskim djelovanjem.

Studija, objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health, analizirala je kako su klimatski i drugi okolišni čimbenici utjecali na širenje denge i čikungunje u Europi u proteklih 35 godina. Utvrđeno je da su od 2010. izbijanja ovih bolesti postala učestalija i ozbiljnija, u korelaciji s rastućim temperaturama.

Bolesti postaju endemske u EU

'Naša otkrića ukazuju na to da Europska unija prelazi iz faze povremenih izbijanja bolesti koje prenosi komarac roda Aedes u fazu u kojoj te bolesti postaju endemske', navodi se u studiji.

Tijekom 2024. godine - koja je zabilježena kao najtoplija u povijesti - u Europskoj uniji prijavljena su ukupno 304 slučaja denge. To predstavlja povijesni rekord, u usporedbi s ukupno 275 slučajeva zabilježenih u prethodnih 15 godina, stoji u izvješću.

Zemlje poput Italije, Hrvatske, Francuske i Španjolske već su doživjele lokalne epidemije, ističe se u studiji, uz napomenu: 'Trend ukazuje na prelazak s povremenih slučajeva prema endemičnosti u tim državama.'

U lipnju prošle godine Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je da je 2023. u državama članicama EU/EEA zabilježeno 130 lokalno prenesenih slučajeva denge, gotovo dvostruko više u usporedbi s ukupno 71 slučajem u razdoblju od 2010. do 2021.

Prema rezultatima studije, u najpesimističnijem klimatskom scenariju, širenje denge i čikungunje moglo bi se do 2060. godine povećati čak pet puta u odnosu na današnje razine.

Započela sezonska borba protiv komaraca: Stručnjaci već na terenu, građani upozoreni

Dolaskom toplijih dana započela je godišnja kampanja protiv komaraca. U Zagrebu timovi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' krenuli su s akcijama suzbijanja na lokacijama s najvećom prisutnošću ovih insekata. Operacije se provode u ranim jutarnjim satima, upravo kada su komarci najaktivniji, javlja HRT.

Na zagrebačkom Jarunu jutarnja magla nije bila posljedica vremenskih uvjeta, već rezultat tretmana protiv letećih insekata. Ova godina donijela je kišno proljeće, a potom nagli porast temperatura, što je stvorilo idealne uvjete za ubrzan razvoj komaraca.

'Sada ovom metodom suzbijamo komarce, leteće odrasle jedinke, koje su već izletjele iz legla. Ne volimo ovu metodu upravo zato što je štetna za korisne kukce. Ali je primjenjujemo onda i u onim područjima u kojima je veća gustoća stanovništva, kao što je ovdje na Jarunu. Ima dosta posjetitelja, rekreativaca i sportaša', pojasnila je Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u NZJZ-u 'Dr. Andrija Štampar'.

Na zagrebačkom području postoje 32 vrste komaraca

Na području Zagreba zabilježene su 32 vrste komaraca. Tijekom proljeća najaktivnije su tzv. poplavne vrste, a tijekom ljeta pojavljuju se invazivni tigrasti komarci.

Građani koji svakodnevno borave na otvorenom već osjećaju posljedice njihove prisutnosti. U ovo doba godine bilo kakva stajaća voda, bez obzira na količinu, može vrlo brzo postati idealno mjesto za njihovo razmnožavanje.

'Ciklus komaraca pri takvim temperaturama je relativno kratak, svega nekoliko dana. Zato je važno obilaziti legla i uklanjati ih u dvorištima', upozorava Klobučar.

Tereni će se i dalje tretirati prema planu, a javnost će biti pravovremeno informirana o daljnjim aktivnostima. Preporuka građanima je da izbjegavaju tretirana područja tijekom provedbe mjera, a pčelarima se savjetuje da zaštite svoje pčele kako bi se spriječile moguće štete.