Kako piše Financial Times, pozivajući se na osobe bliske iranskom režimu, ako SAD nastavi s napadima na Iran, Teheran bi mogao razmotriti napad na američke vojne ciljeve u Europi.

Iranske su snage tako već napravile procjenu mogućnosti napada na američke objekte u europskim zemljama. Prije svega onima najbližima Iranu, u jugoistočnoj Europi. Jedna od zemalja koja bi se mogla naći na meti Teherana je i Bugarska koja je prošli mjesec odobrila korištenje svoje zračne baze Bezmer za američke vojne zrakoplove.

Na meti je i Cipar, gdje je u ožujku dron, za koji se sumnja da je došao iz Irana, pogodio britansku zračnu bazu.

No, nisu samo baze na listi potencijalnih meta. Iranske snage razmatraju i napad na podmorske optičke kabele u Hormuškom tjesnacu, što je potez koji bi itekako poremetio svjetski internet, ali i trgovinu.

Kako navodi FT, prijetnje odražavaju raspoloženje u Teheranu, u kojem više nije pitanje hoće li se rat nastaviti, već kad će se to dogoditi.

Tome u prilog ide i trenutna situacija u pregovorima. Dvije strane su se razišle u mišljenjima, sve su zategnutiji odnosi, a nacrt prijedloga koji je prihvaćen, ostao je, čini se, mrtvo slovo na papiru.

Dodatno, iranski vrhovni vođa, ajatolah Modžtaba Hamenei, prošlog je tjedna postavio tvrdolinijaše na najviše sigurnosne i vojne dužnosti.

Da se stvari dodatno pogoršavaju govore i izjave vojnih zapovjednika i članova Korpusa islamske revolucionarne garde koji ističu da bi, u bilo kojem novom sukobu velikih razmjera, Iran odstupio od svoje prethodne strategije napada na američku imovinu na Bliskom istoku i ciljao udaljenije ciljeve.

Iranske prijetnje 'stvarne, ali ograničene'

I dok SAD i Iran polako odustaju od pregovora, Europa s posebnom pozornosti prati situaciju. Nova prijetnja, koja stavlja Europu na listu meta iranske vojske, stručnjaci opisuju kao 'stvarnu, ali ograničenu'.

Sidharth Kaushal, istraživački suradnik iz londonskog think-tanka Royal United Services Institute ističe za FT kako bi Iran mogao rasporediti balističke rakete srednjeg dometa i naciljati američke objekte u južnoj i jugoistočnoj Europi. No, dodaje Kaushal, one bi teško nanijele štetu na većim udaljenostima jer bi, da dosegnu udaljene ciljeve trebale nositi lakši teret.

Izvori FT-a ističu kako iranska odmazda ovisi ponajviše o potezima Washingtona.

Jedan od izvora naveo je kako režim priprema plan za daljnje proširenje sukoba, ako Trump ispuni ranije prijetnje o napadima na iransku infrastrukturu. Podsjetimo, Trump je prošlog mjeseca rekao da će SAD uništiti iranski most ili elektranu svaki put kad ta zemlja cilja brod u Hormuškom tjesnacu.

Drugi je izvor pak dodao kako Iran 'neće postaviti nikakva ograničenja' u svom odgovoru u slučaju američke agresije.

'Ako odu predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu. Izaći izvan regije i napasti i Europu', prenosi FT izjavu izvora.

Iran ima sredstva za napade na daleke ciljeve

Da Iran ima sredstva i želju napasti udaljene ciljeve, već su pokazali na početku sukoba s SAD-om. Tada je Teheran ispalio više projektila prema američko-britanskoj vojnoj bazi u Indijskom oceanu. No, ni jedan od tih projektila nije dosegao cilj, bazu koja je udaljena oko 4000 kilometara.

Turska je u ožujku objavila da je NATO-va protuzračna obrana presrela nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana.

Srpanjski iranski napad na američku bazu u Jordanu, bio je najprecizniji napad dugog dometa koji je ta zemlja izvela. U napadu su ubijena tri američka vojnika.

'To je također bila poruka Europi - može primati projektile, pa bi trebala znati gdje se treba nalaziti u ovom ratu. Vrlo velika pogreška, poput pogotka naše infrastrukture, mogla bi uzrokovati prelazak rata iz regije u Europu', istaknuo je jedan od izvora za FT.

Douglas Barrie iz Međunarodnog instituta za strateške studije ističe da je posebno pitanje koliko takvih raketa dugog dometa Iran zapravo ima. Osim toga, treba se zapitati i što bi Iran postigao napadima ako rakete zakažu ili budu oborene.