Na Facebooku smo čitatelje pitali: Treba li Hrvatska uvesti doživotni zatvor? Sudeći prema brojnim komentarima, velik dio njih smatra da bi takvu kaznu trebalo uvesti što prije, a mnogi traže i strože rješenje – smrtnu kaznu.

'Treba pod hitno', 'Odavno je to trebalo uvesti' i 'Da, za najteža kaznena djela', neki su od komentara. Dio čitatelja smatra da bi doživotni zatvor bio primjeren odgovor države na najteže zločine dok drugi poručuju da takva kazna nije dovoljna jer bi osuđenici ostatak života proveli na teret poreznih obveznika.

U komentarima se zato često spominje i smrtna kazna, osobito za namjerna i posebno okrutna ubojstva. Dio čitatelja pritom navodi da bi država trebala poslati jasniju poruku počiniteljima najtežih kaznenih djela, a drugi upozoravaju da problem nije samo u visini kazni, nego i u funkcioniranju sustava.

Jedan od komentatora upozorio je da su hrvatski zatvori prekapacitirani te da bi za stvarno pooštrenje kaznene politike trebalo osigurati dodatne zatvorske kapacitete. Prema tom stajalištu, bez jačanja sustava i provedbe kazni, strože odredbe mogle bi ostati samo reakcija na najeksponiranije slučajeve.

Komentari čitatelja pokazuju da je slučaj iz Drniša pojačao raspravu o kaznama, odgovornosti sustava i granici između pravedne kazne i osvete. Iako se većina u anketi zalaže za doživotni zatvor, dio javnosti očito smatra da bi država za najteže zločine trebala ići i dalje.

MOST traži uvođenje doživotnog zatvora

U raspravu se u međuvremenu uključio i Most, najavivši pokretanje izmjena Kaznenog zakona radi uvođenja doživotnog zatvora za najteža kaznena djela protiv života i tijela. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja rekao je da bi se institut dugotrajnog zatvora trebao urediti po uzoru na europske modele, uključujući mogućnost stvarnog doživotnog zatvora za najteže oblike zločina.

Most predlaže i da se za teško ubojstvo minimalna kazna podigne s deset na najmanje 30 godina zatvora ili doživotni zatvor.

'Hrvatska mora imati zakonski okvir koji jasno razlikuje najteže oblike zločina od ostalih kaznenih djela. Ljudski život je svetinja i država mora poslati jasnu poruku da za posebno okrutna i teška ubojstva više ne može biti blagih kazni', poručio je Grmoja.

Habijan: Sutra očekujem nalaz inspekcije na sudu

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan zatražio je nadzor s obzirom na to da slučaj okrivljenika za ubojstvo mladića Luke Milovca, Kristijana Aleksića, 2023. godine sud nije tretirao kao hitan postupak unatoč nizu kaznenih djela koje je počinio, uključujući ubojstvo zbog kojeg je odslužio zatvorsku kaznu.

Kazao je da je kao ministar odgovoran za normativni okvir, institute koji su u zakonu, za kadrovsku infrastrukturu i uvjete rada te naglasio da alati postoje, poput visokih kazni, mjera ograničenja, zaštitne i sigurnosne mjere. Riječ je, napomenuo je, o brojnim alatima koji su se u konkretnom slučaju trebali iskoristiti, a nisu.

'Zato sam rekao da pravosudni dužnosnici koji imaju te alate postanu svjesni okolnosti u svakom zasebnom predmetu. Njihova odluka i primjena tih instituta utječe u konačnici i, nažalost, i na ljudske živote. Prema tome, svatko mora nositi svoju odgovornost', poručio je Habijan, dodavši da on ne bježi od odgovornosti.

Ako inspekcijski nalaz utvrdi propuste, onda ću, u skladu sa svojim ovlastima, inicirati stegovni postupak pred Državnim sudbenim vijećem i Državnoodvjetničkim vijećem, a očekujem i od njih da se oglase kada dobiju takav postupak i jasno komuniciraju, najavio je.