Zastupnici su u srijedu raspravili Zakon o odvjetništvu koji se mora uskladiti s EU jer bi nam u suprotnom, kazao je resorni ministar, uslijedile sankcije, a tijekom rasprave vladajući su "napali" Ranka Ostojića (SDP) prozvavši ga "dnom dna" zbog stavova na Facebooku oko ubojstva u Drnišu.
Nakon što je Ranko Ostojić uime Kuba SDP-a iznio stajalište o izmjenama Zakona o odvjetništvu, vladajući su iskoristili priliku da mu odgovore na ono što je napisao putem društvenih mreža, referirajući se na subotnje ubojstvo u Drnišu.
"Krivi smo svi, a najviše vi koji ste zaokružili HDZ i svojim olovkama na biralištima repetirali ono oružje u subotu", napisao je ranije Ostojić na Facebook profilu, što su iz redova vladajućih kroz današnju raspravu ocijenili "dnom dna ljudskosti".
"Da kolega Ostojić nema veze s mozgom dokazao je i danas kad je čitao pripremu za krivi zakon, to ga možda djelomično abolira za te njegove neljudske izjave. To što izjavljuje je najgore lešinarenje u povijesti hrvatske politike, sramite se 'Ostoja Rankoviću'", poručio mu je Hrvoje Zekanović (HDS).
Vladajući: Dno dna
Iz HDZ-a su podsjetili da je Ostojić "bio ravnatelj policije kada je monstrum iz Drniša bio osuđen na 12 godina, na čelu MUP-a kada je oslobođen i ministar koji je presudio Darku Pajčiću, hrvatskom branitelju".
"Vi ste više od repetiranja uradili", naglasio je HDZ-ov Nikola Mažar, a Ostojić uzvratio kako je navikao na napade, ali da to nije tema današnje rasprave.
"Mi smo navikli na sijanje mržnje, ali ova izjava je dno dna. Čovjek koji je očito navikao na diktaturu i komunistički režim stavio je metu na čelo svih ljudi koji glasaju za jednu političku opciju, sramotno i tragično. To je čovjek koji je kao ministar slao interventnu policiju na stopostotne invalide u Crkvu sv. Marka, ni za vrijeme Tita nije policija ulazila u crkve. Cijeli vaš politički rad usmjeren je protiv RH, počevši od svastike na Poljudu do danas", nizale su se prozivke iz HDZ-a.
"Sramota je da bilo tko parazitira na smrti jednog djeteta. Mi smo zakonodavno tijelo i ako nije nešto dobro donesimo zakone", pozvao je Ivica Kukavica (DP), a Ostojić podsjetio da je 2003. godine Sabor usvojio Zakon kojim je uvedena kazna doživotnog zatvora, kojeg je kasnije Ustavni sud poništio.
Habijan o Zakonu o odvjetništvu: Moramo ga uskladiti s EU, inače bi slijedile sankcije
Prije ovog sukoba u sabornici, ministar pravosuđa Damir Habijan pojasnio je da se Zakon o odvjetništvu mora izmijeniti zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU jer bi nam u suprotnom uslijedila financijska kazna.
"Oko postojećeg zakona još od 2017. su trajali razgovori s Europskom komisijom, RH je vrlo konkretno iznosila argumente zašto smatra da jest usklađen s pravnom stečevinom EU, no EK je u listopadu prošle godine utvrdila da postoji neusklađenost i u fazi smo da bi se, u slučaju da Zakon ne mijenjamo, suočili s financijskom kaznom", pojasnio je Habijan.
Usklađivanjem s EU direktivama omogućit će se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvoriti prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj. Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a.
Također, vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Unije upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, čime se jača mobilnost i konkurentnost struke
Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u RH omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja kako bi pridonijeli rješavanju otvorenih pitanja u određenom pravnom području, a time i razvoju prava. Pri tome im se, zajedno s profesorima i docentima pravnih predmeta na sveučilištima u RH, propisuje obveza osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi pri tome mogli počiniti trećima, pod istim uvjetima koji su propisani za sklapanje police osiguranja od odgovornosti za štetu za odvjetnike.
Habijan je odbacio bojazan da bi liberalizacijom tržišta moglo doći do hiperinflacije stranih odvjetnika. "Od 2008., kada smo državama članicama omogućili da osnivaju podružnice u RH, u Imenik su upisane svega tri podružnice i 16 stranih odvjetnika", rekao je.
Oporba: Je li bolji postojeći Zakon ili ovaj koji donosimo jer moramo?
Prijedlog predstavlja mnogo više od tehničkog usklađivanja s EU, ocijenila je Urša Raukar Gamulin (Možemo!) čiji Klub traži da se Zakon povuče iz procedure. "Odvjetnička komora otvara pitanje gdje završava liberalizacija tržišta usluga, a počinje zaštita neovisnosti odvjetništva kao dijela pravosuđa. Spor je oko toga smije li Komisija proširivati liberalizaciju mimo teksta direktive i zato je bilo nužno da se ovo pitanje stavi na odlučivanje Europskom sudu", poručila je.
Upitala je i zašto se nije išlo pred Europski sud s obzirom na već ranije presude toga suda kojima se priznalo pravo da država smije uvoditi određena ograničenja.
"Malo sam zbunjen jer ste prije tjedan dana tvrdili da je EK zauzela stav u pogledu EPPO-a, gdje smo mi rekli da je EK samo jedna od strana u postupku i da Europski sud treba u tom slučaju treba utvrditi, a sada zauzimate stav dijametralno suprotan pa vam sad nije bitna EK nego sud", rekao je ministar.
IDS-ov Dalibor Paus prozvao je, pak, Vladu zbog dvostrukih stavova, poručivši kako se vodi mišljenjem EK kad treba mijenjati zakone, ali ne i u slučaju kad EK kaže da EPPO ima nadležnost nad istragama pred nacionalnim tijelima.
Pitao je ministra smatra li da je postojeće zakonsko rješenje bolje od ovog koje sada uvodimo samo zato što moramo. "Pristupom u EU ili bilo koju drugu međunarodnu organizaciju dobivamo određena prava, ali i određene odgovornosti. Dužni smo usklađivati se s pravnom stečevinom EU. Ne bih kvalificirao da li je postojeće rješenje bolje jer ne utječe na suštinu ili prava odvjetničke profesije u RH", odgovorio je Habijan.
Ostojić (SDP) poručuje da i dalje ostaje otvoreno pitanje kako Vlada nakon 10 godina pregovora nije uspjela argumentirano uvjeriti EK da je naš postojeći zakon dobar.
"Dobro je što smo u EU, ali devet godina smo raspravljali o ovom zakonu i argumentirali zašto mislimo da to treba biti drugačije, da bi sada podvili rep i išli u ove izmjene u kojima se krije brdo zamki. Trebalo je više slušati struku", ustvrdila je Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a).
U cjelokupnom procesu uvažavalo se mišljenje Hrvatske odvjetničke komore, naglasio je Mažar (HDZ). "Štitimo naše pravosuđe, odvjetništvo, sudbenu vlast, ali kao odgovorna članica EU poštujemo, ne samo pravnu stečevinu, nego i određene demokratske uzuse. Moramo poštovati pravila, ali se i boriti za interese RH i vjerujem da ćemo ovim izmjenama to i napraviti", kazao je.