STAV

Strategija razvoja gubljenja vremena

  • Autor: Toni Đugum
  • Zadnja izmjena 05.11.2011 19:31
  • Objavljeno 05.11.2011 u 07:25
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Pitate li se kakav je ovo naslov, odgovor je jednostavan - onakav kakav najbolje dočarava 'nastavak' 'strategije razvoja' broadbanda od lani

Bio jednom tako jedan državni tajnik koji je sa 'Sanaderom bio u dobre'. Tajnik je, osim što je lutao bespućima informatičke zbiljnosti, ponekad promišljao strategije razvoja širokopojasnoga pristupa u našoj zemlji. Prvi osvrt na takva promišljanja dali smo u papirnatome Planu B početkom ove godine, a ovih smo dana dočekali i 'novu' strategiju za period od skore 2012. pa sve do europske 2015. godine.

Na ovome mjestu potpisnik teksta ozbiljno razmišlja da kopipejsta taj isti lanjski osvrt, budući da je i strategija ostala - gotovo ista. Nije šala - najveći je dio nove 'strategije' identičan starome. Treba biti iskren pa reći kako promjena ima; primjerice, na drugoj strani više ne piše 'Prijedlog Strategije' nego 'Konačni dokument', a na četvrtoj je čak izbrisano 'i kreću se od fizičkog' a dodano je '(online)'.

Ali to nije sve. Akcijski plan je postao 'provedbeni program', 'preko' je postalo 'uz pomoć', a strategija je toliko smjela da je u jednoj fusnoti čak izbrisano 'Vlada Republike Hrvatske'. U međuvremenu u stvarnome životu dogodilo se nekoliko manje važnih stvari - primjerice, svijet je potrošio sve raspoložive IPv4 adrese (3. veljače 2011. je čak organizirana i prigodna feštica), ali takve sitnice nova-lanjska 'strategija' nije uspjela uočiti.

Što je svrha?

Ipak, nadljudske napore stručnjaka u kreiranju nove strategije širokopojasnoga razvoja naše zemlje ne smijemo podcijeniti. Pri kraju si je cijeli tim dao oduška i promijenio cijene FTTx priključaka, a dodali su i novi pojam - LTE tehnologije.

Ali, ni to nije sve! Na kraj dokumenta dodano je ono što zbilja nedostaje lanjskome, a to je ocjena stanja razvijenosti broadbanda u Hrvatskoj. Iz njega je razvidno da broj priključaka u mobilnoj mreži brže raste od onih u nepokretnoj, koji polako dolaze u fazu stagnacije. Obrađen je i jako bitan pokazatelj gustoće priključaka, na kojemu bi neka nova e-Hrvatska trebala temeljiti svoje djelovanje.

Ono što i ovogodišnjoj novo-staroj strategiji izmiče jest njezina osnovna svrha. Osnovni preduvjet za rast brzine pristupa internetu jest vrlo jednostavan - izgradnja što šire svjetlovodne mreže i njezino dovođenje do svake zgrade, tvrtke ili doma. Ipak, premda i velikani e-Hrvatske već godinama govore o tome, država i dalje plaća milijune i milijune kuna za korištenje svjetlovoda vlastitim tvrtkama sa optičkom infrastrukturom poput HŽ-a, HEP-a, HAC-a, Janafa i Plinacroa. Nažalost, strategija je tu - posve autistična.

Komplementarni dokument ove friške strategije jest Provedbeni plan. U njemu je, osim standardno bezvezne SWOT analize (no, to nije privilegija samo e-Hrvatske; SWOT analiza je u bilo kojoj branši dušu dala za mazanje lakovjernih očiju) taksativno navedeno kamo će i kome otići šezdesetak milijuna proračunskih kuna. Posebice veseli tridesetak milijuna koji će otići na umrežavanje škola, zdravstvenih ustanova te poštanskih i mjesnih ureda, kao i 700,000 kuna za dovođenje broadbanda na mjesta gdje ne postoji komercijalni interes.

Jednako vesele i razne edukacijske mjere koje se navode u planu. Ono što autora ovoga teksta NE veseli je sljedeće: mora li 'informiranje korisnika usluga o svim mogućnostima razvoja digitalne televizije' zbilja koštati 800,000 kuna? Mora li 'informiranje zainteresiranih subjekata o mogućnostima razvoja infratrukture' zbilja koštati pola milijuna kuna? Mora li 'izrada studije o odabiru najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa' koštati još pola milje? Ah, dobro, pa 'izrada analize raspoloživosti i brzina širokopojasnog pristupa postojeće bakrene pristupne mreže' koštat će čak 817 tisuća kuna, a 'izrada analize zatečenog stanja izgrađenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture i širokopojasne komunikacijske mreže (na regionalnoj razini), te druge dostupne infrastrukture koja se može iskoristiti za izgradnju širokopojasnih komunikacijskih mreža' čak 2,717,000 kuna...

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!