‘Na prijevremenim izborima u Hrvatskoj nazire se pobjeda konzervativnog HDZ-a. Raspodjela mjesta u parlamentu pak ne daje naslutiti da bi se mogla lako nadići situacija koja je proteklih osam mjeseci blokirala Hrvatsku’, javlja EuroNews te podsjeća kako je SDP smatran favoritom prije otvaranja glasačkih mjesta. ‘Reformska stranka Most je s 12 mandata opet zauzela treće mjesto i opet predstavlja ključ za nastanak vladajuće koalicije'.

Euronews ističe da je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u izbornoj noći ‘obećao učiniti mogućim ono što mnogi smatraju nemogućim’, a to je ‘stvoriti stabilnu vladu’ u ‘najmlađoj članici Europske unije’, obilježenoj ‘nezaposlenošću od 14 posto’ i ‘okoštalom političkom scenom’.

Njemački lijevoliberalni tjednik Die Zeitpiše da se ‘predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dao slaviti kao novi premijer’ te je najavio sondiranje s potencijalnim koalicijskim partnerima u vladi pod vodstvom HDZ-a. ‘Politički zastoj je zaustavio prijeko potrebne reforme u Hrvatskoj da bi se nova članica EU-a gospodarski priključila ostatku Unije. Hrvatska jest razvijenija od ostalih zemalja Balkana, ali ima jedno od najslabijih gospodarstava unutar EU-a’, opisuje Die Zeit stanje u Hrvatskoj te izvještava o tome da se ‘kod socijaldemokrata vidjelo razočaranje već nakon objave izlaznih anketa’. Analitičari loš rezultat SDP-a stavljaju na račun negativne kampanje i verbalnih ispada šefa stranke Zorana Milanovića, navodeći da je 'otjerao glasove' od Narodne koalicije i vodio ‘promašenu kampanju’.

Die Zeit za kraj konstatira da se ‘politička nesigurnost koja vlada u Hrvatskoj vidi i u slaboj izlaznosti na izbore, oko deset posto manjoj u odnosu na onu iz studenog 2015. godine’.

ARD pak prenosi kako Plenković inzistira na stabilnosti institucija, pravnoj državi, dobrom okviru za gospodarski rast te socijalnoj pravednosti i kršćanskoj solidarnosti, što je ponovio i u svojem govoru. Plenković želi početi razgovore sa strankama koje imaju slične vrijednosti, no pitanje je kako će to funkcionirati s Mostom jer je postavio ‘pet ultimativnih zahtjeva’ potencijalnim koalicijskim partnerima.

Liberalni britanski Guardian piše o ‘jasnom vodstvu konzervativnog HDZ-a’ koji je na putu ‘složiti stabilnu vladu nakon turbulentnih vremena za Hrvatsku’. Most je opet kingmaker koji traži provedbu nekoliko hitnih reformi, a spominje se i uspjeh Živog zida, koji je opisan kao populistička i ljevičarska stranka. Manja izlaznost je znak ‘averzije prema politici u kojoj proteklih mjeseci dominiraju populističke geste’, među kojima je i sukob sa Srbijom te vraćanje retorike iz 1990-ih na javnu scenu. EU pak od Hrvatske očekuje vladu koja bi se znala izboriti s javnim dugom i povećati gospodarski rast, no ‘stranke su u kampanji ponudile malo detalja o tome kako bi povećale obećani standard života’, smatra Guardian

Švicarski konzervativni Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pod naslovom ‘Nacionalisti lagano u vodstvu’ piše da će o novoj vladi odlučiti treća snaga, ‘konzervativni Most’, iako se predsjednik HDZ-a ‘vidi kao pobjednik’. Rezultati izbora su pak ‘ogroman udarac za socijaldemokrate koji su vodili u anketama’. Za to se naročito krivi Milanovića, a on je ‘razočaran’ rezultatima i pozvao je na stabilnu vladu.

Utjecajni portal Politicopredviđa da će uslijediti komplicirani pregovori o sastavu vladajuće većine te ističe da je veliko iznenađenje izbora uspjeh Živog zida. Citiraju neimenovane izvore iz HDZ-a koji kažu da bi najstabilnija bila velika koalicija, no da je potrebna još jedna runda izbora kako bi se došlo do toga. Zasad se očekuje kako će HDZ i Most pokušati sastaviti vladu, iako su ove dvije stranke ‘teško surađivale u prošlosti’.

Konstatira se kako Plenković ima ‘proeuropske stavove’ te da je privukao i glasače desnice i centra. Kao najrealnija parlamentarna većina spominje se kombinacija HDZ-Most-Bandić i nacionalne manjine.

O parlamentarnim izborima u Hrvatskoj raspisala se i ugledna novinska agencija Reuters. Tako Reuters piše kako niska izlaznost na izbore sugerira razočaranost birača, te kako je pred HDZ-om unatoč relativnoj pobjedi biti vrlo teško složiti Vladu od koje se očekuje provođenje bolne reforme javne uprave. Europska unija, piše Reuters, od novih hrvatskih vlasti očekuje hvatanje u koštac s visokim javnim dugom, proračunskim deficitom, restrukturiranjem javne uprave i lošom investicijskom klimom.

Reuters nisku izlaznost na izbore pripisuje političarima koji su se u predizbornom vremenu manje bavili ekonomskim pitanjima, a više nacionalističkom retorikom i gestama koje su odnose sa susjednom Srbijom doveli na najnižu razinu od 1990-ih.