EUROPSKI INFORMATIČKI DIV

Što to može mala Estonija, a ne može Hrvatska?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 13.07.2015 21:25
  • Objavljeno 13.07.2015 u 21:25
Talin Estonija

Talin Estonija

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock/Getty images (Thinkstock/Getty images)

Estoniju opisuju kao jednu od informatički najumreženijih zemalja u Europi i kao europskog digitalnog diva, ali je mnogi Hrvati bolje poznaju kao davnu pobjednicu na Eurosongu nego kao zemlju u kojoj je stvoren Skype. Iako ima žitelja malo više od Zagreba, jedna je od zemalja s najviše startupova po glavi stanovnika u svijetu, državnu je birokraciju potpuno digitalizirala i prva u svijetu omogućila strancima da budu njezini e-građani

'Želite li zakoračiti u budućnost? Želite li živjeti u digitalnom, pametnom svijetu bez papira, u kojem se njeguju inovacije i futurističke ideje? Život je suviše kratak za karijeru puževa koraka i na mjestu s jadnim izgledima za budućnost. Mijenjajte to, dođite u Estoniju...'

Ovim riječima Estonci vabe Fince, Amerikance, Portugalce, Kanađane, Šveđane, Kineze i ostale da dođu u 'malu europsku Silicijsku dolinu', kako Amerikanci zovu ovu baltičku zemlju preko puta Finske. Estonija ima jedva 1,3 milijuna stanovnika, 1.500 otoka, 1.400 jezera i beskrajno mnogo šuma, ali i pameti. Često je opisuju kao jednu od informatički najumreženijih zemalja u Europi i kao europskog digitalnog diva, ali bivšu republiku bivšeg SSSR-a mnogi Hrvati poznaju bolje kao pobjednicu na Eurosongu 2001, nego kao zemlju u kojoj je kreiran Skype.

Za razliku od nekih drugih skromnih članica EU-a, uspjela je nakon osamostaljenja preko noći prevladati nedostatke kao što su lokacija na sjeveroistoku Europe, bogu-iza-nogu, populacija tek nešto veća od jednoga Zagreba i povijesne rasprave oko toga tko je koga u doba SSSR-a te se prometnuti u – kako piše Wall Streeet Journal – 'zemlju koja proizvodi više startupova po glavi stanovnika od ijedne druge u Europi'. Trenutačno ih ima 350, jednog na svakih 3.700 stanovnika (u Hrvatskoj ih je 180 na trostruko više žitelja), a vlada očekuje da će im broj do 2020. narasti na barem tisuću.

Ako ste, dakle, u potrazi za poslom, ne morate potegnuti do omiljene Irske. Produžite do Estonije. Ne morate ni to. Dovoljno je postati njezin e-građanin jer od prosinca prošle godine Estonija je prva u svijetu omogućila strancima dobivanje e-građanstva s istim pravima kao što ih imaju domaći stanovnici.

Newsweek piše da su samo ovoga ožujka američki investitori za pokretanje dva estonska startupa (Testlio.com i Bondora.com) izdvojili 5,5 milijuna eura venture kapitala, a estonskom servisu za međunarodni transfer novca, TransferWise.com, osnovanom 2011, Richard Branson i kalifornijska tvrtka Andreessen Horowitz dali su novih 58 milijuna dolara investicijskog kapitala, što nije loše, ako se usporedi s 20 milijuna eura, koliko su ukupno dobili svi hrvatski startupovi u 2014.

Aplikacija Estonca Markusa Williga za naručivanje usluga taksija trenutno se koristi u osam europskih zemalja, a za nju je autor iz američkih i fondova EU-a dobio 1,4 milijuna eura. No za osnivanje tvrtke Taxify prije pola godine trebala mu je samo elektronička osobna iskaznica, osobno računalo i kreditna kartica. Sve je bilo gotovo u nekoliko minuta.


Ukratko, Estonija ili E-stonija je e-zemlja. Zemlja u kojoj poljoprivrednici i ribari zarađuju samo četiri posto BDP-a, pa se njen predsjednik Thoomas Hendrik Ilves ne penje na traktor, već osobno twita sa strancima poput Kanađanke tajvanskog podrijetla Cathy Wang, a ona ima tvrtku sa sjedištem u Tallinnu i želi postati estonska e-građanka.

Ono što je za Finsku značila Nokia, to za Estoniju znači Skype. Program za brzo internetsko vizualno i zvučno dopisivanje danas broji više od 300 milijuna korisnika (Microsoft ga je 2011. kupio za 8,5 milijardi dolara), a osmislila su ga 2003. tri estonska e-mušketira, programeri i poduzetnici Jaan Tallinn, Ahti Heinla i Priit Kasesalu. Njegov uspjeh nadahnuo je cijelu novu generaciju estonskih startupova, za koje na Twitteru često koriste šaljiv zajednički naziv '#EstonianMafia'.

U Estoniji 80 posto stanovnika ima pristup internetu, a Wi-Fi je svugdje dostupan i mahom besplatan, u parkovima, restoranima, željezničkim stanicama, na udaljenim plažama i šumama. Čak 99,6 posto bankovnih transakcija obavlja se elektroničkim putem (internetsko bankarstvo broji više klijenata nego zemlja stanovnika). Dok je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić prošle godine digitaliziranje državne administracije predstavila kao 'približavanje države građanima', Estonci to već koriste punom parom. Elektroničkim se putem plaća porez i potpisuju dokumenti, tako se glasalo i na zadnjim parlamentarnim izborima. Potpuno je digitalizirala birokraciju, a digitalna iskaznica svakom Estoncu starijem od 15 godina omogućava pristup do 4.000 online usluga, od vađenja vozačke dozvole do uvida u zdravstveni karton. U 80 posto estonskih škola elektronički su već povezani nastavnici, roditelji i učenici. Vlada odnedavna na internetu objavljuje imovinsko stanje i financijske namjere dužnosnika kako bi umanjila opasnost od korupcije i povećala transparentnost.

Zašto je baš Estonija postala e-država? Mnogi tvrde da je to zbog njihovog žilavog mentaliteta u kojem je glavno geslo 'ja to mogu', zbog poduzetničkog duha koji je u doba sovjetske okupacije i planske ekonomije bio gušen, a sada je dobio krila. Drugi kažu da se korijeni vuku iz sovjetskog doba, navodeći primjer jednoga od osnivača Skypa, Ahtija Heinla, koji je programiranje naučio od oca i majke, oboje zaposlenih u Institutu za kibernetiku, osnovanom 1960. (majka je razvila sustav upravljanja svjetionicima koji se i danas koristi). Nakon osamostaljenja 1991. morali su, kao i Hrvatska, izgraditi svoju upravu, no željeli su da ona bude jeftina, koristeći informatičku tehnologiju, zbog čega danas nedvojbeno imaju jednu od najviše digitaliziranih birokracija u svijetu, u kojoj je i vladin kabinet zauvijek rekao zbogom papiru.

Jedan od razloga buma startupova bila je i ekonomska kriza, tvrdi estonski financijaš Allan Martinson. Mnogi startupovi bili su 'očajnički čin' ljudi ostalih bez posla, koji su osnivanjem vlastite firme nastojali riješiti svoje probleme, ne čekajući da ih rješava država.

Ipak, država igra izuzetno važnu ulogu u razvoju startup scene. Ona osigurava goleme subvencije, a obrazovna politika polazi od ideje da informatičko obrazovanje počinje u vrtićima dok je programiranje dio kurikuluma već u prvim razredima osnovnih škola. Pod njenim okriljem je program Startup Estonia (SUE) koji razvija povoljnu poduzetničku klimu, organizira poduku, daje stručne savjete za razvoj tvrtke i traži put do investicijskog kapitala. Porezni zakon ide maksimalno na ruku mladim tvrtkama, a sve to pomaže i u povlačenju sredstava iz fondova EU-a.

U Tallinnu se stoga ne nalazi slučajno IT agencija Europske unije, a posebno je zanimljiva povijest osnivanja Centra za cyber obranu NATO-pakta, kao priča o zemlji koja je sama potaknula NATO da u njoj organizira jednu od najvažnijih obrambenih udruga, a nije – kao Hrvatska - čekala da joj bonusi članstva padnu u krilo kao zrela kruška. Naime, Estonija je još 2006. upozoravala na mogućnost cyber napada i predlagala zajedničke programe za zaštitu informatičkih sustava. Stvarni napad na njen sustav 2007. pokazao je da je bila u pravu, dokazavši ranjivost bilo koje NATO-ove članice, ali i samog NATO-a. Poučen tim iskustvom, NATO je godinu dana kasnije usvojio njene prijedloge i ideje temeljene na znanju estonskih stručnjaka.

Kad se sve zbroji, ispada da Tallinn sliči na liberalnu modernu utopiju. Ipak... na estonskoj informatičkoj sceni nema 'jednoroga' poput Microsofta ili Facebooka, divova koji se izdižu iznad ostalih i broje zaradu u milijardama, nego su to uglavnom male specijalističke tvrtke. Najveće tvrtke nemaju sjedište u Estoniji: Skype ga ima u Luksemburgu i SAD-u, PlayTech na otoku Man, TransferWise u Londonu. Investitori, korisnici i tržišta su u inozemstvu, a bez domaćeg tržišta mnogo je teže započinjati posao. Investitor Allan Martinson upozorava na još nešto: nakon osamostaljenja ranih devedesetih Estonija je proživljavala golemu demografsku krizu, kada se broj novorođenih smanjio za 40 posto. To znači, kaže Martinson, da će estonske kompanije, naročito high-tec tvrtke koje zapošljavaju mlade, imati mnogo manji izbor kvalitetnog kadra i bit će manje ljudi koji će postati poduzetnici.

A kada već ne stasaju nove mlade snage, zemlja polaže nade u inozemne e-stanovnike: do 2025. vlada optimistički računa na deset milijuna virtualnih Estonaca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!