KORIJEN PROBLEMA

Što je Tuđmanova abolicija, na koga se odnosi i zašto toliko smeta vukovarskim prosvjednicima?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 18.10.2018 11:57
  • Objavljeno 18.10.2018 u 11:41
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukić

Dio braniteljske populacije i pojedinci s krajnje desnice već duže vrijeme govore o potrebi ukidanja Zakona o općem oprostu, jednog od temelja na kojima je počivao proces mirne reintegracije. I na subotnjem prosvjedu protiv šutnje hrvatskih institucija o ratnim zločinima, koji je organizirao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (HDZ), mogle su se čuti poruke kojima se zazivaju izmjene Zakona o općem oprostu

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u tom kontekstu pročitao je i odlomke iz knjige Vladimira Šeksa o Domovinskom ratu, u kojima se spominje situacija u kojoj su dva pripadnika srpskih paravojnih formacija puštena na slobodu iako su postojali dokazi da su počinili zločin. Godinama kasnije je protiv jednog od njih, Slobodana Jurišića, obustavljen postupak, unatoč dokazima da je ubio dvojicu hrvatskih gardista. Zbog takvih i sličnih situacija hrvatski su branitelji nezadovoljni radom hrvatskih institucija i primjenom Zakona o općem oprostu.

>>> Šeks o zvižducima u Vukovaru: Penava je napravio jedan gaf...

Zakon o općem oprostu donesen je 1996. godine. Tim se zakonom daje opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom i oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj, a odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996.

Donesen je na inicijativu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kao čin dobre volje prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.

Oprost se odnosi i na izvršenje pravomoćne presude osobama koje su već osuđene za spomenuta djela, a procjenjuje se da je ovim zakonom abolirano oko 20 tisuća ljudi. Postoje i procjene da su abolirani i mnogi koji to nisu trebali biti, no abolicijom ne bi trebali biti obuhvaćeni počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina.

Predsjednik Tuđman s najbližim suradnikom i ministrom obrane Gojkom Šuškom

Predsjednik Tuđman s najbližim suradnikom i ministrom obrane Gojkom Šuškom

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatska demokratska zajednica

U Zakon o općem oprostu ne ulaze kaznena djela genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, organiziranja grupe i poticanja na počinjenje genocida i ratnih zločina, protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, protupravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na bojištu, upotrebe nedopuštenih sredstava borbe, surovog postupka s ranjenima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima, neopravdane odgode repatrijacije ratnih zarobljenika, uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika, poticanja na agresivni rat, zloupotrebe međunarodnih znakova, rasne i druge diskriminacije, utemeljivanja ropskog odnosa i prijevoza osoba u ropskom odnosu, međunarodnog terorizma, ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom, uzimanja talaca te kaznenog djela terorizma propisanog odredbama međunarodnog prava.

  • +41
  • +38

U Vukovaru održan prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina

Izvor: Pixsell / Autor: Filip Kos/PIXSELL

Dakle spomenuti zakon ne sprečava hrvatske institucije da progone one koji su počinili djela ratnog zločina tijekom rata.

Međutim braniteljske i stradalničke udruge smatraju da hrvatsko pravosuđe opstruira istrage protiv odgovornih za zločine tijekom Domovinskog rata, i to pod pritiskom skrivenih centara moći povezanih s bivšim komunističkim sustavom, ali i zahvaljujući djelovanju srpske politike u Hrvatskoj, ponajprije Milorada Pupovca, koji je često oslonac bez kojeg bi padale vlade, pa navodno političkom trgovinom zaustavlja istrage.

Na udaru optužbi da je tijekom rata sudjelovao u ratnim zločinima često se nalazio donedavni dugogodišnji predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, no sve podnesene kaznene prijave protiv njega su odbačene, a pred spomenuti prosvjed u Vukovaru spominjalo se ime vukovarsko-srijemskog dožupana Đorđa Čurčića jer je navodno bio na Ovčari kad se dogodio zločin. Čurčić sve negira.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je osvrnuvši se na događanja na prosvjedu u Vukovaru kazao da su neki od govornika pokazali potpuno nerazumijevanje procesa mirne reintegracije, što je po njemu jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika Franje Tuđmana.

>>> Kako je Hrvatska vratila Podunavlje, zašto nije bilo nove Oluje te koliko je sve to koštalo

>>> Svjedoci vremena se prisjećaju: Je li Tuđman s Kleinom uistinu odbacivao optužnice za ratne zločine?

Upravo o ulozi Tuđmana nedavno je progovorio predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac, aktivni akter zbivanja iz devedesetih. Miljavac je poručio da problem procesuiranja ratnih zločina u Vukovaru treba gledati u sklopu procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, u što je i osobno bio uključen 1998. godine.

Izjavio je da je izvršen silan pritisak na hrvatsku stranu, koja je podigla preko 2000 optužnica za ratne zločine, da smanji broj optužnica, pojasnio je Miljavac.

Pavao Miljavac

Pavao Miljavac

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukić

'Bilo je - ili ćete smanjiti broj optužnica ili neće biti mirne reintegracije, pa je onda ostalo tih 90-ak optužnica', kazao je Miljavac, dodavši kako ratni zločini ne zastarijevaju pa se optužnice mogu i sada pokrenuti, ali za to se mora imati dokaze.

Miljavac je stava da Tuđman nije pogriješio jer bi u slučaju vojnog oslobađanja Podunavlja Hrvatska vojska, procjenjivalo se, imala velike gubitke.

Njegove riječi potvrdio je i Vladimir Šeks u izjavi za tportal u ponedjeljak, kada je kazao da je Hrvatska bila suočena s izborom - ići u proces mirne reintegracije i pritom srezati optužnice protiv pobunjenih Srba ili će se suočiti sa sankcijama, a možda i vojnom intervencijom. Šeks je kazao da je mirna reintegracija bila bolja opcija i zbog mogućih velikih ljudskih žrtava koje su se mogle očekivati u vojnoj operaciji te je kritičarima poručio da ništa ne razumiju.

  • +12
  • +9

Sva lica Vladimira Šeksa

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

No takva objašnjenja očito ne zadovoljavaju Tomislava Josića, savjetnika za branitelje vukovarskog gradonačelnika, koji na probleme s amnestijom upozorava već dulje vrijeme. Josić je bio i vođa prosvjeda protiv postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru, a i tada je govorio o tome da žrtve gotovo svakodnevno susreću svoje krvnike koji se slobodno šeću. Ni danas se ništa nije promijenilo.

'Pomirba znači da meni poštar donese poštu, a bio je dva metra od mene kad sam polagao oružje u predaji. Zaustavlja me policajac kojem sam predavao oružje. Radi zamjenik vojnog tužitelja kojeg nitko ništa ne pita. Nisam siguran da se svima sviđa ta pomirba', poručio je Josić u subotu s prosvjeda u Vukovaru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!