U emisiji Otvoreno HRT-a o zakonu su govorili ministar prostornog uređenja Branko Bačić, saborska zastupnica Anka Mrak-Taritaš, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac i arhitekt Nikola Bašić.

Rajka Bunjevac podsjetila je da se zakon o prostornom uređenju iz 2013. ozbiljno primjenjuje tek posljednje dvije godine, a da je struka još tada tražila njegovu doradu. „Tražili smo novi zakonski okvir, posebno za prostorno uređenje i gradnju, s razdvajanjem na zakon o gradnji i zakon o energetskoj učinkovitosti“, rekla je.

Istaknula je da prijedlog i dalje ignorira temeljnu hijerarhiju prostornih planova: strateški planovi određuju smjer, a provedbeni detalje. „Sada se i dalje omogućuje da se iz planova višeg reda izravno provode zahvati u prostoru, što nije u skladu s osnovama urbanizma.“

Bačić: Zakon donosi bržu i digitalnu gradnju

Ministar Bačić rekao je da je na javno savjetovanje pristiglo oko 1700 primjedbi, od kojih je 30 posto prihvaćeno. „Ovo je reformski paket koji uređuje prostor, gradnju i energiju. Donosimo zakone koji ubrzavaju izdavanje dozvola i omogućuju pristupačno stanovanje“, rekao je.

Pojašnjava da će se za projekte od državnog značaja dozvole moći izdavati izravno iz državnog plana prostornog razvoja, bez mijenjanja lokalnih planova. „Primjerice, željeznička pruga Rijeka – granica s Mađarskom mogla bi dobiti dozvolu direktno iz državnog plana“, dodao je.

Vlada, kaže, time ostvaruje tri cilja mandata – digitalizaciju, dekarbonizaciju i demografiju. „Od 1. siječnja cijeli sustav prostornog uređenja bit će digitaliziran. Propisujemo standarde energetske učinkovitosti i otvaramo put za bržu izgradnju stanova koje će građani moći priuštiti.“

Mrak-Taritaš: Opasnost za male općine

Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš upozorila je da zakon ide dalje od onoga što je nužno. „Državne dozvole oduvijek su postojale za velike infrastrukturne projekte poput autocesta i željeznica. No ako se taj princip proširi i na stambenu gradnju, vraćamo se točkastom urbanizmu iz devedesetih, koji je devastirao prostor“, rekla je.

Smatra da bi male općine mogle ostati bez sredstava za komunalnu infrastrukturu: „Ako doprinosi investitora ne pokriju troškove, razlika će se plaćati iz komunalne naknade – a to je za mnoge prevelik teret.“ Dodala je da podržava priuštivo stanovanje, ali upozorava da „svaka gradnja mora poštivati osnovnu namjenu prostora“.

Bačić je odbacio optužbe da zakon ide na ruku privatnim investitorima: „U priuštivom stanovanju nema privatnih ulaganja. Graditi mogu samo javne institucije – država, županije, gradovi, općine i APN.“

Najavio je da Vlada želi donijeti zakon do kraja saborskog zasjedanja kako bi od početka iduće godine krenuo digitalni sustav izdavanja dozvola i novi režim prostornog planiranja.

Arhitekt Bašić: Prostor nije roba

Arhitekt Nikola Bašić smatra da zakon nema jasnu viziju ni zaštitni okvir za hrvatski prostor. U otvorenom pismu Vladi zatražio je da se dokument povuče i doradi. „Radi se o iskonskoj civilizacijskoj stečevini – promišljanju i kreiranju prostora. Zakon ne odgovara na pitanje kako očuvati prostor, njegov identitet i dušu, ni kako njime mudro upravljati u tržišnim uvjetima“, poručio je.

Po njemu, prijedlog mehanički prepisuje zastarjele europske smjernice. „Ne može biti dobrog zakona bez vizije – bez dogovora što želimo učiniti s našim najvećim nacionalnim dobrom. Prostor nije roba, nego zajedničko dostojanstvo. Ako ga prepustimo tržištu, prepustili smo i sebe.“

Bašić je oštro kritizirao ideju da se priuštivo stanovanje rješava prostornim zakonom: „To je smiješno. Time se najavljuje getoizacija mladih obitelji u rubna, neatraktivna područja, čime im poručujemo da su građani drugog reda.“

Urbana komasacija – alat ili opasnost?

Bunjevac je pojasnila da urbana komasacija nije izvlaštenje, već način da se manji posjedi objedine radi izgradnje. „Ako je dobro propisana, to je koristan alat za rješavanje složenih situacija u prostoru. No postoji rizik pogodovanja interesnim skupinama.“

Bačić je dodao da je riječ o „pretvaranju negrađevinskog u građevinsko zemljište kako bi se omogućila izgradnja“, ali priznaje da često mora dodatno objašnjavati tu odredbu.

U završnoj raspravi Bašić je poručio da je duboko razočaran Vladinom odlukom. „Ovaj zakon nije spreman za donošenje. Vlada je propustila priliku pokazati zrelost i povući ga na doradu. Umjesto toga, zakonom se prostor gura u ruke tržišnih špekulanata, a građanima poručuje da su drugorazredni u vlastitoj zemlji“, rekao je.