Koje su opcije raspleta krize u Grčkoj te može li i kako Grčka izići iz eurozone - znači li to propast eura i Europe kao što je izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel? To su samo neka od brojnih pitanja nakon propasti pregovora, a Šonje je za HTV ustvrdio: 'Siriza je ovo priželjkivala, ali nije htjela glasno reći. Teško je reći da Grčka ucjenjuje EU. Političari imaju čvrsti stav da ne plaćaju dug koji je preostao. Otpisano im je 107 milijardi eura uglavnom na teret privatnih investitora. To je četvrto otpisivanje duga u povijesti po visini.'

Šonje: Što je to tako problematično u traženjima od Grčke?

'Kad se pogleda ono što je bilo na stolu u subotu, stupanj koncesija koji je ponuđen Grčkoj, nešto je što je zaista njima išlo na ruku. Sirizina vlada nastoji dobiti nove koncesije, nove otpise, nove povlastice, možemo tako reći, koje Europa u ovom trenutku nije spremna dati', ustvrdio je Šonje koji si je dao truda pa prošao kroz predloženi sporazum ne bi li našao nešto što je na tragu teze da se od Grčke traži nešto enormno i kaže da mu zaista nije jasno što je tu problem: 'Europska unija je odustala od reforme tržišta rada i govori se o početku konzultativnog procesa koji će uključiti Međunarodnu organizaciju rada, što je bio jedan od Varufakisovih zahtjeva, koji je prihvaćen. Što se tiče poreznog sistema, Europa se usuglasila da se poveća porez na dobit sa 26 na 28 posto, dakle, nije to nikakav interes korporacija. Europa ovdje isto tako piše da treba povećati – konsolidirati progresivnost poreznog sustava u porezu na dohodak. Nadalje, mi živimo u zemlji koja ima PDV od 25 posto, a ovdje se govori o PDV-u od 23 posto, srednjim stopama od 13, koja je identična kao kod nas, i ovoj najnižoj koja je kod nas pet, a u Grčkoj bi bila šest. I zato je moja teza da je Grčka ovo možda priželjkivala iz nekog dubljeg političkog ili ideološkog razloga.'

'U Grčkoj je ukupno 10 posto zaposlenih zaposleno u uže definiranoj državi, što je oko 40 posto više nego u Hrvatskoj, relativno gledajući, i to ispuhavanje jednog umjetno stvorenog balona naraslog na dug i, ono, nažalost, traje dugo. Neke zemlje, poput onih sa sjevera Europe, u tome su uspjele brzo, pa i Irska je imala vrlo značajne prilagodbe i ušla u fazu rasta. No Grčka zbog svoje ekonomske strukture, koja je loša, i vrlo hirovite političke kulture, u tome jednostavno ne uspijeva', upozorio je Šonje.

Dodao je i da se 'o štednji stalno pokušava govoriti generalno kao da je problem štednje posvuda isti i mi stalno o tome razgovaramo kroz perspektivu Grčke, a zaboravljamo da je u EU otprilike 10 do 15 posto zemalja prošlo više ili manje izrađene programe u kojima je obavljena fiskalna konsolidacija, takozvana štednja, dakle, smanjenje deficita, uređenje državnih financija. U krajnjoj liniji, kroz povijest je poznato da ne postoji funkcionirajuća ekonomija, bolja ili lošija, bez zdravih javnih financija.'

'Grčka ekonomija je fundamentalno slaba, bila je neko vrijeme između 2000. i 2008. godine na steroidima, futrana gomilom novca, odnosno, duga, međutim, fundamenti te ekonomije nisu se bitno promijenili. Imaju relativno konkurentan turizam, industrije gotovo da i nemaju, imaju čak puno manje izvozne moći od nas i danas je po realnom BDP-u na razini jedne Slovačke, što je još uvijek 20-ak posto iznad Hrvatske i zato i slušamo o mirovinama koje su dva i pol puta veće nego kod nas i tako dalje. Međutim, pitanje je kada će se poklopiti realni i financijski aspekt', upozorava Šonje.

Horvat: EU političari žele zastrašiti biračko tijelo

Srećko Horvat, filozof i publicist, međutim, tvrdi da 'Siriza nije htjela da se banke zatvore na tjedan dana, ali nije imala drugu opciju nego da raspiše referendum. Europski političari involvirali su se u proces referenduma i to je opasno. Žele zastrašiti biračko tijelo da referendum ne uspije. Sličan referendum se trebao dogoditi 2011. godine kada ga je htio raspisati Papandreu, ali su bili zastrašeni što se sada neće dogoditi. Za tango je potrebno dvoje: i grčka politička elita i europska politička elita'.

'Siriza prebacuje odluku na narod i to iznenađuje političare u Europi. Čini se da nema direktne veze narodne volje i politike neke zemlje u Europskoj uniji. EU političari će biti involvirani u referendum. Premijer Cipras je nedavno izabran i ima svježu demokratsku legitimaciju. Grčka je dosad često koristila veto u odlukama u EU institucijama i ima višak vanjske politike za svoju veličinu i ekonomsku snagu', istaknuo je Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

U 'Otvoreno' se iz Atene javio i Michael Spourdalakis, dekan tamošnjeg fakulteta Ekonomije i političkih znanosti te član Sirize, koji je također upozorio na taktike zastrašivanja kojima se koristi EU: 'Grci su zabrinuti i ima ljudi koji su uplašeni. Uplašeni su zato što strah dolazi iz stranih institucija i stranih TV kanala. To su poruke koje se ne prenose Grcima. Istodobno, šest mjeseci tržište nije imalo pozitivno kretanje. Taktike zastrašivanja su na djelu iz EU, no većina ljudi podržava glas protiv. On znači ne najnovijem ultimatumu EU institucija. Ako se na stol donese bolji prijedlog, onda bi vlada Grčke prihvatila ustupke. Traži se restrukturiranje duga i velikodušna ponuda za razvoj. Ne može se prihvatiti ponuda koja bi nas vratila pet godina unatrag.'

'Opozicija ne želi volju građana i uključiti ih u pregovore. Govorili su da Siriza čini previše ustupaka, sada žele da se takav sporazum potpiše pod svaku cijenu. Ili drahma ili euro nije pravo pitanje. Pitanje je uzeti isti lijek ili neki drugi. To je prava dilema. Pred nama je vrlo teška borba, a vodi se između stručnjaka za komunikaciju i političara. Moje mišljenje je da će glas protiv, odnosno za demokraciju i samopoštovanje, pobijediti i da idućeg ponedjeljka počinjemo s novim pregovorima iza kojih će stajati volja naroda. Ne mislim da će Grčka izaći iz eurozone jer nije dopušten izlazak iz eurozone. Bit će nam teško', zaključio je Spourdalakis.

Što se tiče prognoza gostiju iz zagrebačkog studija oko ishoda referenduma i daljnje sudbine Grčke, Jović je kazao da je realističan prema svim scenarijima, dok se Horvat poslužio onom čuvenom 'Kriza je prilika i mislim da Grčka sada ima novu priliku', no Šonje je, ističe, 'siguran da je ova grčka vlada - propustila priliku'.