Vladajuća koalicija demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) uoči izbora obećavala je niz reformi i snažniji gospodarski oporavak, no prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja čak 84 posto građana nezadovoljno je radom savezne vlade – najviše otkako je ova koalicija preuzela vlast.

Istraživanje koje je proveo institut Infratest Dimap za ARD-DeutschlandTrend pokazuje da vlada ne uspijeva uvjeriti čak ni vlastite birače. Nakon sporog početka godine, obilježenog odgađanjem reformi zbog regionalnih izbora, očekivanja javnosti sada su dodatno porasla – ali i razočaranje, piše DW.

Rekordno nizak rejting kancelara i vicekancelara

Pad povjerenja posebno se odražava na čelnike vlade. Kancelara Friedricha Merza podržava tek 21 posto ispitanika, što je pad od osam postotnih bodova, dok je potpora vicekancelaru i ministru financija Larsu Klingbeilu pala na 18 posto – čak 15 bodova manje nego ranije.

Obojica su tako dosegnula najniže razine popularnosti od stupanja na dužnost.

Pad povjerenja vidljiv je i u potpori političkim strankama. Kada bi se izbori održali sada, CDU/CSU bi osvojio 26 posto glasova, dok bi SPD pao na svega 12 posto, čime se vraća na najniže razine iz 2019. godine.

Istodobno, desna Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi rast i doseže 25 posto potpore, gotovo sustigavši vodeći CDU/CSU. Zeleni i Ljevica također blago jačaju, dok ostale stranke ostaju ispod izbornog praga.

Rat u Iranu dodatno pogoršava gospodarsku sliku

Njemačko gospodarstvo suočeno je s ozbiljnim izazovima. Nakon tri godine recesije i stagnacije, industrijska proizvodnja opada, a dio kompanija seli proizvodnju u inozemstvo.

Dodatni udarac dolazi iz geopolitičkih napetosti – rat u Iranu dodatno je pogoršao situaciju, posebice kroz rast cijena energije, što povećava rizik nove inflacije.

Čak 70 posto građana ne vjeruje da će vlada uspjeti provesti mjere potrebne za oporavak gospodarstva.

Javnost podijeljena oko reformi tržišta rada

Vlada planira niz mjera, uključujući porezne olakšice, deregulaciju i poticaje za investicije. Jedan od prijedloga je i omogućavanje duljeg zapošljavanja na određeno vrijeme, što podržava 48 posto građana, dok se 44 posto tome protivi.

S druge strane, ubrzano priznavanje inozemnih kvalifikacija ima snažnu podršku – čak 74 posto ispitanika smatra da bi to pomoglo bržem uključivanju stranih radnika na tržište rada.

Građani protiv većih poreza, traže rasterećenje

Velika većina građana protivi se povećanju poreza. Čak 91 posto ispitanika odbacuje ideju povećanja PDV-a, dok 66 posto smatra da je njihovo porezno opterećenje već sada previsoko.

Istodobno, 76 posto podržava model u kojem bi se smanjili porezi za niže i srednje slojeve, a povećali za najbogatije.

Njemačka se suočava i s ozbiljnim demografskim izazovima. Starenje stanovništva dodatno opterećuje mirovinski i zdravstveni sustav, a sve manji broj radnika mora financirati rastući broj umirovljenika.

Čak 74 posto građana nema povjerenja da će vlada uspjeti osigurati dugoročnu održivost tih sustava.

Iako neke mjere imaju podršku – poput većih poreza na alkohol i duhan – građani jasno odbacuju povećanje participacija u zdravstvu i smanjenje prava iz osiguranja.