Rat u Iranu dodatno je pogoršao stanje njemačkog gospodarstva, ali novi podaci pokazuju da glavni uzroci krize ne dolaze izvana. Prema analizi visoke poslovne škole ESCP-a i konzultantske kuće Argon & Co, problem je prvenstveno u strukturi same ekonomije, politici i poslovnim odlukama, piše Handelsblatt.

Studija, koja se temelji na analizi 100 najvećih njemačkih kompanija i ključnih makroekonomskih pokazatelja, otkriva duboke slabosti, ali i potencijal za oporavak.

Iako su visoke cijene energije dodatno opteretile gospodarstvo, istraživači ističu da to nije temeljni problem.

Njemačka se već godinama suočava s postupnom deindustrijalizacijom, koja se nastavila i 2025. godine. Istodobno, kompanije premalo ulažu u inovacije i unutarnje promjene, što dodatno slabi konkurentnost.

Unatoč svemu, stručnjaci vjeruju da je novi ‘gospodarski uzlet’ i dalje moguć, ali samo uz temeljite promjene.

1. Previše regulacije guši razvoj

Najveći pojedinačni teret za gospodarstvo predstavlja prekomjerna regulacija.

Krajem prošle godine njemačke su tvrtke morale poštovati više od 95.000 različitih propisa – rekordnu razinu. Posebno je problematičan rast pravila u IT i tehnološkom sektoru, uključujući regulaciju umjetne inteligencije.

Prema analizi Centra za europsku politiku, složeni europski propisi povećavaju troškove i ograničavaju inovacije, osobito u srednjim poduzećima.

2. Njemačka postaje preskupa

Drugi ključni problem su visoki troškovi poslovanja.

Prema podacima Instituta za njemačku ekonomiju, Njemačka je među najskupljim industrijskim lokacijama na svijetu. Visoke plaće i dodatni troškovi rada dodatno opterećuju kompanije.

Poseban problem predstavljaju rastući socijalni doprinosi – primjerice, troškovi bolovanja u 2025. dosegnuli su oko 100 milijardi eura, što u nekim sektorima premašuje ulaganja u istraživanje i razvoj.

3. Slabosti u inovacijama

Treći veliki izazov je nedostatak inovacija.

Velike njemačke kompanije u prosjeku su 2025. ulagale tek 4,2 posto prihoda u istraživanje i razvoj – manje nego godinu prije. Istodobno, broj patentnih prijava stagnira.

Ipak, postoje i pozitivni primjeri. Bayer ulaže oko 13 posto prihoda u razvoj novih proizvoda, što mu omogućuje plasman inovacija na tržište i u kriznim uvjetima.

4. Rezanje troškova umjesto reformi

Umjesto dubinskih promjena, mnoge kompanije reagiraju kratkoročnim mjerama – smanjenjem troškova i otpuštanjima.

Veliki transformacijski projekti često se zaustavljaju, a tvrtke se vraćaju starim modelima upravljanja temeljenima na hijerarhiji i kontroli.

Nova industrijska era kao prilika

Zanimljivo je da se problem nedostatka radne snage djelomično smanjuje, ponajviše zbog otpuštanja u automobilskoj industriji.

Istodobno, kompanije povećavaju vlastitu proizvodnju i smanjuju ovisnost o vanjskim dobavljačima, čime jačaju otpornost na globalne krize.

Stručnjaci govore o dolasku novog ‘doba industrijske inteligencije’, u kojem ključnu ulogu imaju čipovi, energija i digitalne tehnologije.

Njemačka i dalje ima jake pozicije u pojedinim sektorima, primjerice kroz SAP, Siemens i BASF.

Uspjeh će ovisiti o sposobnosti povezivanja industrije s umjetnom inteligencijom i automatizacijom.

Studija predlaže niz konkretnih mjera:

• razvoj domaće industrije poluvodiča uz državnu potporu
• uvođenje posebnih gospodarskih zona s jednostavnijim pravilima
• jačanje suradnje između industrije i tehnoloških kompanija
• smanjenje regulatornog opterećenja za ključne sektore

Cilj je pokrenuti ‘industrijski preporod’ i zaustaviti negativne trendove.