Iako ga tradicionalno definiramo kao razdoblje od 24 sata, nova istraživanja pokazuju da se trajanje dana polako povećava. Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth, duljina dana u posljednja dva desetljeća raste prosječnom stopom od oko 1,33 milisekunde po stoljeću, prenosi Wall Street Journal.

Razlog tome je postupno usporavanje Zemljine rotacije, a glavni krivac je topljenje leda. A iako promjena od svega nekoliko milisekundi možda djeluje nevažno, može utjecati na satove, GPS sustave, navigacijske aplikacije i satelite.

Kako rastu globalne temperature, led na Arktiku, Grenlandu i Antarktici ubrzano se topi, a voda koja je nekoć bila pohranjena u ledenim pokrovima slijeva se u oceane i udaljava od polova. Posljedični porast razine mora mijenja raspodjelu mase na planetu, što utječe i na brzinu Zemljine rotacije.

Za lakše razumijevanje toga znanstvenici navode primjer klizača koji se vrti oko svoje osi: kada privuče raširene ruke uz tijelo, brže se okreće. Brzina rotacije nekog tijela, naime, ovisi o njegovoj masi i njenom rasporedu, objašnjava Benedikt Soja, geoznanstvenik sa švicarskog Sveučilišta ETH u Zürichu i jedan od autora istraživanja. Ako se masa udalji od osi rotacije, ona se usporava. 'Obično mislimo da je duljina dana uvijek ista, no precizna mjerenja pokazuju da to nije slučaj', rekao je Soja.

Dan će u budućnosti biti dulji od 24 sata

Rezultati istraživanja upućuju na to da će dani na Zemlji u budućnosti biti dulji od 24 sata, no riječ je o procesu koji će trajati milijunima godina, ističe Mostafa Kiani Shahvandi, geoznanstvenik sa Sveučilišta u Beču i suautor studije. Prema njihovim izračunima, sadašnje usporavanje odvija se brzinom kakva nije zabilježena u posljednjih 3,6 milijuna godina.

Današnju brzinu Zemljine rotacije znanstvenici mogu iznimno precizno pratiti pomoću satelita i drugih metoda mjerenja kretanja planeta. Kako bi rekonstruirali stanje otprije nekoliko milijuna godina, autori studije analizirali su kemijski sastav fosila drevnih organizama koji su živjeli na morskom dnu i gradili svoje ljušture od spojeva prisutnih u morskoj vodi.

Promjene u tim kemijskim zapisima povezane su s promjenama razine mora, što je istraživačima omogućilo procjenu duljine dana u dalekoj prošlosti.

Promjena može utjecati na satove, GPS, navigaciju i satelite

Iako se promjena od nekoliko milisekundi čini zanemarivom, ona može stvarati poteškoće sustavima koji ovise o iznimno preciznim podacima o Zemljinoj rotaciji, uključujući satove, GPS, navigacijske aplikacije i satelite.

Soja upozorava da se usporavanje Zemljine rotacije ne može zaustaviti ni poništiti. Nastave li se klimatske promjene sadašnjim tempom, do kraja stoljeća mogle bi izazvati još izraženije promjene u duljini dana.

'Taj trend možemo usporiti, ali ga trenutačno ne možemo doista preokrenuti', zaključio je Soja.