ZBOG LAŽNIH AZILANATA

Srbiji i Makedoniji prijeti ponovo uvođenje viza

  • Autor: Sanja Rapaić
  • Zadnja izmjena 18.05.2011 11:35
  • Objavljeno 18.05.2011 u 10:30
schengen granica slovenija

schengen granica slovenija

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjević

Srbi i Makedonci koji u zemljama Europske unije traže azil, mogli bi svoje zemlje koštati povratka viznog režima. Naime, zemlje članice EU ozbiljno su se zabrinule zbog dolaska velikog broja lažnih tražitelja azila, koji mjesecima, dok se njihov zahtjev rješava, žive koristeći brojne pogodnosti kao što su osiguran smještaj, hrana, zdravstvena zaštita i školovanje

Stoga bi, ako se broj tražitelja azila iz Srbije i Makedonije uskoro ne smanji, Europska unija za te zemlje mogla ponovo uvesti vize, što je, kako piše beogradska Politika, stajalište Europske inicijative za stabilnost (ESI).

'Ne mislim da je bezvizni režim u ovom trenutku ugrožen, ali bi za par mjeseci mogao biti doveden u pitanje. Broj lažnih tražitelja azila iz Srbije i Makedonije ne opada, a već je 2010. bio prilično visok. Prošle je godine bilo 17.700 zahtjeva za azil iz Srbije, što ovu zemlju stavlja na treće mjesto po broju zahtjeva. Ako je usporedite s Afganistanom, koji je na prvom mjestu sa 20.800 zahtjeva za dobivanje azila, vidite da je razlika samo tri tisuće', objasnila je za Deutsche Welle Alexandra Stiglmeier iz Europske inicijative za stabilnost.

U 2010. najveći broj zahtjeva za azil u zemljama Europske unije zaprimljen je iz Afganistana, zatim Iraka i Srbija. Slijede Makedonija, Iran, Somalija, Kosovo, Sirija i Turska, a najmanji broj zahtjeva za azil u nekoj od zemalja EU zaprimljen je iz Ruske Federacije.

BOLJI ŽIVOT U AZILU NEGO KOD KUĆE

Broj odobrenih zahtjeva za azil u Njemačkoj je ispod jedan posto, a u Belgiji i do osam posto, no sam proces rješavanja zahtjeva za azil u toj zemlji traje između šest i devet mjeseci. Za to vrijeme podnositelji zahtjeva za azil imaju osiguran smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, školovanje, što je po riječima Alexandre Stiglmeier, 'za mnoge migrante mnogo bolji život nego onaj koji imaju u Preševskoj dolini ili području Kumanova'.

Stiglmeier stoga tvrdi da bi se spomenute odluke morale donositi prioritetno, za osam do dvanaest dana, u suprotnom će, kako kaže, ljudi dolaziti živjeti u zemlje EU po šest ili devet mjeseci samo zato što su im uvjeti koje dobivaju kao azilanti bolji od onih koje imaju kod kuće.

'To su ekonomski migranti, a azil nije tu da osigurava bolji život, već da zaštiti one koji imaju političke probleme kod kuće', naglašava Stiglmeierova.

USKRAĆIVANJE POGODNOSTI

Od zemalja zapadnog Balkana zahtijeva se da hitno reagiraju u ovoj situaciji, no u Europskoj inicijativi za stabilnost smatraju da je mnogo važnije da u rješavanju i prevenciji problema s lažnim tražiteljima azila djeluju zemlje članice EU-a, i to konkretnim uskraćivanjem pomoć i svih vrsta pogodnosti koju dobivaju podnositelji zahtjeva za azil.

Zbog navale tražitelja azila s Balkana, članice EU žele uspostaviti i efikasan mehanizam koji bi, u slučaju zlouporabe slobode putovanja, omogućio privremeno, ali brzo, ponovno uvođenje viznog režima. Takav su zahtjev još prošle godine uputile Francuska i Nizozemska, no zemlje članice EU su tada odlučile pričekati. Budući da se u međuvremenu broj zahtjeva za azil ipak nije smanjio, to je dovelo u pitanje bezvizni režim onih zemalja iz kojih dolazi najveći broj takvih zahtjeva.

Problem je za sada lokaliziran samo na Srbiju i Makedoniju, a porast broja tražitelja azila iz BiH i Crne Gore nije zabilježen.

Tema o mogućem privremenom vraćanju viznog režima bit će na dnevnom redu lipanjskog zasjedanja Vijeća ministara unutarnjih poslova EU-a, a Europska komisija bi do lipnja trebala iznijeti konačan prijedlog o tome kako bi ovaj mehanizam mogao funkcionirati. Ponovno uvođenje viznog režima za Srbiju i Makedoniju, neminovno bi se odrazilo i na smanjenje podrške na europskom putu, piše Politika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi