ŽELJE ZA iduću godinu

Analizirali smo vojni proračun Srbije za 2023., evo što sve Beograd namjerava nabaviti na Zapadu i što priželjkuje iz međunarodno izolirane Rusije

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 04.12.2022 07:20
  • Objavljeno 04.12.2022 u 07:20
Naoružanje Vojske Srbije

Naoružanje Vojske Srbije

Izvor: Profimedia; montaža Neven Bučević / tportal / Autor: Vojska Srbije, Jovo Mamula / BETAPHOTO / Sipa Press

Vlada Srbije uputila je ovih dana u skupštinsku proceduru na usvajanje prijedlog zakona o proračunu za 2023., prema kojem će ministarstvo obrane nama susjedne države raspolagati s nešto manje od 1,4 milijarde eura, što iznosi oko dva posto tamošnjeg BDP-a. Naši istočni susjedi, u koje su uprte oči brojnih zemalja zbog veza između Beograda i Moskve, potrošit će najveći dio obrambenog proračuna za nabavu novog naoružanja i opreme, a tportal otkriva o kojoj je tehnici riječ

Srbijanska vlada precizirala je da u predviđenom obrambenom proračunu najviši udio imaju investicije (44,9 posto), slijede troškovi osoblja (39,5 posto), sudjelovanje u operacijama (14,8 posto) i 0,8 posto za izgradnju. Srbija je izdvajanjima za vojsku postigla dva posto BDP-a, koliko NATO preporučuje svojim zemljama članicama, a što se ne odnosi na tu državu. Usporedbe radi, NATO također preporučuje svojim članicama da troškove obrane podijele na način da 50 posto ode na troškove osoblja, 30 posto na operacije, a tek 20 posto na investicije koje uključuju nabavu naoružanja.

Troškovi osoblja, precizirano je, uključuju plaće, doprinose, dnevnice i dodatke za zaposlene (542 milijuna eura), za operativne troškove je predviđeno 203 milijuna eura dok je za izgradnju novih objekata osigurano 11 milijuna eura. Portal Balkanska bezbedonosna mreža izračunao je da će ministarstvo obrane i vojska Srbije iduće godine svakog građanina te zemlje stajati u prosjeku oko 200 eura te da je vojni budžet za iduću godinu povećan za gotovo 15 posto u odnosu na tekuću godinu.

Budući da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić balansira između Zapada i Moskve, osobito kada je riječ o ratu u Ukrajini, zauzimajući nejasan stav spram ruske agresije i istovremeno šaljući ponekad pasivno-agresivne poruke vezane za regiju, za vojni proračun Srbije zainteresirana je i njezina politički podijeljena susjeda Crna Gora. Tamošnji mediji, poput podgoričkih Vijesti, analizirali su srbijanski proračun te ističu da on donosi povećanje plaća za čak 25 posto.

  • +3

Aleksandar Vučić u obilasku helikoptera Mi-35 i Mi-17

Izvor: EPA / Autor: Koca Sulejmanović

Upozorenja vojnog sindikata

Crnogorski mediji ističu da povećanje zarada dolazi nakon sve glasnijih upozorenja stručnjaka o odljevu kadrova, zbog čega je Vojni sindikat Srbije još ranije upozorio da bi to moglo ugroziti operativnu sposobnost vojske, a u idućih pet godina, za slučaj daljnjih negativnih trendova, i potpuno ugasiti stalne oružane snage. Inače, dužnosnici ministarstva obrane Srbije dosad nisu priznavali da postoji problem, a vojni sindikat optužili su da laže o stanju u vojsci. Službene brojke pak nije moguće provjeriti jer je tamošnje resorno ministarstvo još 2016. proglasilo sve podatke o ljudskim resursima državnom i vojnom tajnom.

Ipak, s obzirom na Vučićevu retoriku, javnost u regiji više zanima srbijanska nabava naoružanja od problema s osobljem, osobito informacije što će i od koga nabaviti Beograd koji nastavlja ekvilibrirati između Zapada i Kremlja. Valja podsjetiti da je posljednja srbijanska nabava iz travnja ove godine podigla puno prašine u regiji. Riječ je bila o kineskom protuzračnom raketnom sustavu FK-3, a koji je stigao dvije godine nakon što je Beograd isposlovao u Moskvi protuzračni sustav Pancir S1. Zbog tih kupnji reagirala je Europska unija, ali i američki State Department, upozorivši Vučića da se konačno izjasni hoće li se u potpunosti prikloniti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ili nastaviti započete eurointegracije.

Sustav protuzračne obrane FK-3 u sastavu srpske vojske

Sustav protuzračne obrane FK-3 u sastavu srpske vojske

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Vojska Srbije

Vučić je dao povoda nagađanju regionalne javnosti zbog svoje najave da će Srbija, unatoč upozorenjima, nastaviti nabavljati 'važne i krupne stvari od strateškog interesa u budućnosti'. Pritom nije precizirao o kojim se sustavima radi, a kako je dugoročan plan vojnih snaga tajan, moguće je samo pretpostaviti o čemu je riječ. Točnost predviđanja usmjeravanja investicija ipak raste ako se analiziraju plaćanja ranije dogovorenih poslova.

Novac iz proračuna namijenjen nabavi uglavnom će otići srbijanskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani te će tijekom iduće godine biti opremljeni transportnim avionima, dvama tipovima helikoptera i bespilotnim letjelicama iz zapadnih izvora, a iz Kine bi trebali stići dodatni sustavi FK-3. Iz Rusije su pak naručeni helikopteri, topničko-raketni sustavi i sustavi za protuelektroničko djelovanje, no zbog aktualne situacije ti su transferi neizvjesni.

Kupuju ono što su Amerikanci odbili

  • +3

Mistral 3

Izvor: Profimedia / Autor: PHILIPPE WOJAZER / AFP / Profimedia

Srbija je od Francuske naručila 18 kompleta infracrvenih navođenih projektila zemlja-zrak Mistral 3. To su projektili koji se mogu ispaljivati preko ramena vojnika, a postoji i inačica koja se može montirati na oklopna vozila i helikoptere. Ti projektili služe za blisku protuzračnu obranu od aviona, helikoptera i bespilotnih letjelica na manjim visinama i kraćim daljinama. Maksimalan domet ovih raketa iznosi tri kilometra u visinu i 7,5 kilometara u daljinu. Treba istaknuti da je Mistral 3 na službenim testiranjima, tijekom kojih se ispali do 2000 projektila, zabilježio preciznost od čak 95 posto.

Proračunom za iduću godinu obuhvaćena su i dva transportna aviona C-295 španjolsko-indonezijske proizvodnje te bi trebali naslijediti jedina dva preostala transportera sovjetske proizvodnje An-26 u sastavu srpske vojske. Avioni naručeni od Španjolske trebali bi stići u Srbiju do kraja 2023. Radi se o letjelicama sa širokim spektrom transportnih usluga koje mogu prevesti 71 vojnika ili 24 ozlijeđene osobe. Posadu aviona čine pilot i inženjer leta, a najveća brzina iznosi mu 576 kilometara na sat. Dolet je 4300 kilometara dok je najveća visina leta 7620 metara. Kokpit C-295 je u potpunosti digitaliziran i ima velike višenamjenske prikaznike prilagođene upotrebi naočala za noćno motrenje.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Cartomotive

Avion posjeduje i modularni balistički oklop za zaštitu posade od lakog naoružanja sa zemlje, ima ugrađen sustav za ometanje infracrvenih sustava za navođenje projektila zemlja-zrak i zrak-zrak te se nalazi u sastavima 32 vojski diljem svijeta. Zanimljivo, C-295 je bio ponuđen i američkom ratnom zrakoplovstvu, ali ga je Pentagon odbio s pojašnjenjem da predstavlja visok rizik pri letovima na velikim udaljenostima i visinama.

C-295

Izvor: EPA / Autor: MARCIN BIELECKI

Srbija naručuje i dodatnih 11 primjeraka Airbusovih helikoptera H145M. To su laki višenamjenski helikopteri koje koriste američka vojska i njemački specijalci, a proizvođač tvrdi da su jedini u svijetu koji mogu poletjeti samo s jednim od dva motora u svim vremenskim uvjetima. H145M se smatra najsuvremenijom letjelicom u klasi, a bit će naoružan oružjem srbijanske proizvodnje.

H145M

Izvor: EPA / Autor: Sandor Ujvari

Valja reći da je ovaj helikopter nastao na temelju njemačko-japanskog modela MBB/Kawasaki BK-177, ali nova inačica, za razliku od njega, ima veći radijus kretanja, veće transportne kapacitete, prostraniju pilotsku kabinu, reduciranu buku motora i manje operativne troškove.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Šilja Pluton

Kineski dronovi i preskupi helikopteri s Cipra

Proračun obuhvaća i nabavu 11 desantno-jurišnih helikoptera Mi35P, a trebali stići s Cipra jer on više nema 100 milijuna dolara, na koliko je procijenjeno njihovo održavanje u idućih deset godina. Riječ je, inače, o izvoznoj inačici helikoptera Mi-24, kakve je imalo i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sve do 2006., kada su otpisani zbog skupog održavanja i nedostatka rezervnih dijelova. Planovi za iduću godinu uključuju i nabavu proslavljenih turskih borbenih dronova Bayraktar TB2, o kojima je tportal pisao u više navrata.

Iz Kine bi u Srbiju pak, pored sustava protuzračne obrane FK-3, o kojima smo također već pisali, trebali stići kineski dronovi CH-95 nešto manje nosivosti i slabijih tehničko-taktičkih karakteristika od ranije uvedenih modela CH-92, a koje srpska vojska koristi za izviđanje. Ove ranije nabavljene bespilotne letjelice zasad u Europi jedino koristi Srbija, a naoružane su laserski vođenim projektilima tipa FT-8. Dron ima autonomiju leta u trajanju od osam sati, plafon iznosi 5000 metara, a maksimalna brzina 200 kilometara na sat.

Izvor: Društvene mreže / Autor: FULCRUM1389

Srbija je još prije ruske agresije na Ukrajinu dogovorila s Moskvom nabavu čitavog niza opreme čija je isporuka neizvjesna s obzirom na aktualnu situaciju. Podsjetimo, Vučić je s Rusima dogovorio nabavu desantno-jurišnih helikoptera Mi-35M, transportnih helikoptera Mi-17V-5, topničko-raketnih sustava Pancir-S1M i sustava za protuelektroničko djelovanje tipa Repelent i Krasuha.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Army Boss

Helikopteri Mi-35M nalaze se otprije u sastavu srbijanskog ratnog zrakoplovstva, a proizvođač Rostvertol iz Rostova na Donu tvrdi da je riječ o jednom od najboljih jurišnih helikoptera na svijetu namijenjenih za borbene zadaće u svim vremenskim i meteorološkim uvjetima. Taj je helikopter gotovo identičan onima koje Beograd nabavlja na Cipru, a njegova osnovna namjena je borbeno djelovanje po ciljevima na zemlji, u okviru zračne vatrene podrške snagama kopnene vojske, što podrazumijeva protuoklopnu borbu i uništavanje neprijateljske žive sile.

Uz to, Mi-35M može djelovati po ciljevima u zračnom prostoru, obavljati zračni transport ljudstva i tereta, izviđačke i patrolne zadaće te sudjelovati u desantnim operacijama u kojima mogu sudjelovati i naručeni Mi-17V-5, a kakve Srbija već ima u svojem sastavu. To je, inače, izvozna inačica helikoptera Mi-8 i odlikuje se tzv. delfinskim nosom u kojem je smješten meteoradar. Mi-17V-5 imaju ugrađenu najnoviju rusku avioniku i nosače za lansere navođenih raketnih zrna kalibra 80 milimetara te kontejnere s topovima kalibra 23 milimetara, a srpska vojska namjerava ih koristiti i za gašenje požara.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Sila sa istoka

Želje i nade iz Rusije

Od svih najavljenih srbijanskih nabava najviše pažnje privlači kupovina dodatnih raketnih sustava protuzračne obrane s raketama zemlja-zrak kombiniranog kratkog i srednjeg dometa tipa Pancir S1, i to u najnovijoj inačici M. S1 predstavlja suvremenu tehnologiju protuzračne obrane koja se sastoji od mješovitog topničko-raketnog sustava što ujedinjuje rakete zemlja-zrak, dva topa kalibra 30 milimetara, motrilački i ciljnički radar te elektrooptički blok za nadzor i upravljanje paljbom usmjerenom s kamiona Ural 5223.

Inačica S1M, kakvu priželjkuje Vučić, nedavno je dobila novi radar koji može uočiti aerodinamične ciljeve na daljinama do 75 kilometara. Efektivni domet raketa povećan je s 20 na 40 kilometara, a navodno se već u Siriji pokazao vrlo efikasnim u rušenju improviziranih terorističkih dronova koji se zbog svojih malih dimenzija i manevarskih sposobnosti klasificiraju kao ciljevi koje je vrlo teško uništiti.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Dung Tran Military

Srbija je u proračun uračunala i nabavu ruskog sustava za elektroničku borbu Krasuha-4 za ometanje i sprečavanje neprijateljskih letjelica u lociranju i uništavanju ciljeva. Radijus djelovanja sustava iznosi oko 300 kilometara i može ometati radare lovačkih i jurišnih aviona, jurišnih helikoptera, bespilotnih letjelica te špijunskih satelita. Prema navodima proizvođača, sustav ometa i zrakoplove za rano upozoravanje i nadzor (AWACS), ali i radarski navođene projektile. Uz to, štiti prioritetne ciljeve poput mobilnih balističkih sustava kratkog dometa. Navodno može ometati i trajno oštećivati i satelite u niskoj Zemljinoj orbiti, kao i vidljive zemaljske radare te sve sustave neprijateljskih telekomunikacija.

Srbija se nada da će iduće godine postati prvi strani korisnik ruskog sustava elektroničkog ratovanja tipa Repelent, specijaliziranog za borbu protiv bespilotnih letjelica. Prema navodima proizvođača, Repelent svojim signalom ometa gotovo sve u svojem dometu djelovanja od 30 kilometara. Uz to, sustav nema ograničenje po brojnosti praćenja ciljeva, a namijenjen je za zaštitu važnih objekata, vojnih baza i trupa od napada dronova svih gabarita.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!