MILANOVIĆ IZ BUKUREŠTA:

'Spreman sam platiti političku cijenu za bolne promjene'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 01.06.2012 18:22
  • Objavljeno 01.06.2012 u 17:06
Zoran Milanović

Zoran Milanović

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Hrvatskoj se neće dogoditi sudbina Grčke ili Portugala, ali moramo se promijeniti i biti manje ovisni o trendovima u Europi, izjavio je u petak u Bukureštu hrvatski premijer Zoran Milanović i dodao kako je za tu promjenu gospodarskog smjera spreman platiti 'političku cijenu'

'Ne bojim se za hrvatsku opstojnost u ekonomskom smislu, ne bojim se da bi se moglo dogoditi nešto što se događa u nekim državama na jugu Europe. Imamo dosta stabilan bankarski sustav, ali to nije dovoljno', rekao je Milanović u obraćanju hrvatskim novinarima na marginama konferencije skupine Prijatelji kohezije.

Dodao je da se u Hrvatskoj proteklih godina previše trošilo i rasipalo te da društvo nije bilo kompaktno i solidarno. 'Te stvari ćemo morati mijenjati. Koliko će to politički koštati moju koaliciju ne znam, ali vjerujem da je to u hrvatskom interesu i spreman sam platiti cijenu', istaknuo je Milanović.

Premijer smatra da hrvatsko gospodarstvo previše ovisi o gospodarskim kretanjima u Europi, da o stanju susjednih ekonomija ovisi hrvatski izvoz i broj dolazaka stranih turista te ističe da se to mora promijeniti.

'Ne možemo od godine do godine živjeti na način da gledamo hoće li nam doći 5.000 manje ili više gostiju iz Bavarske ili Slovenije. To nije glavni zamašnjak hrvatskog gospodarstva, to je samo jedan od stupova na kojem se bazira Hrvatska', rekao je.

Milanović vjeruje da iduće godine dolaze bolji dani za hrvatsko gospodarstvo, što jako ovisi o trendovima u EU-u gdje, rekao je, većina država kao i Hrvatska bilježi gospodarski pad.

'Kad se EU malo smiri, kad stvari krenu na bolje Hrvatska će uhvatiti neki zalet. Ali to opet neće biti u skladu s našim očekivanjima da se mi promijenimo. U EU-u može biti polet, ali ako Hrvatska ostane kakva je bila do sada, ona od toga neće imati previše koristi', naglasio je Milanović.

Ističući kako se takvo stanje mora promijeniti i da je to posao vlade, premijer očekuje tešku 2013., ali vjeruje u sposobnost svojih ministara. 'Ova godina će biti teška, vjerujemo da ćemo ostati iznad vode, vjerujem u našu upornost, talent, ali prije svega vjerujem u sustav', istaknuo je predsjednik vlade.

Komentirajući pad rejtinga Hrvatske kod agencije Moody's, Milanović je rekao da je u takvoj situaciji većina europskih država i da je gospodarski rast jedina pretpostavka za rastući rejting. 'Dok se ne pomaknemo i ne počnemo rasti, situacija se ne može bitno promijeniti', istaknuo je Milanović.

Hrvatski premijer sudjelovao je u Bukureštu na konferenciji premijera i drugih visokih dužnosnika iz 16 članica EU-a okupljenih u skupinu Prijatelji kohezije, manje razvijenih zemalja koje traže da Unija i nakon 2014. nastavi 'odgovorno' financirati njihove specifične potrebe.

'To su zemlje koje od EU-a više dobivaju nego što uplaćuju, a to će biti i Hrvatska. To nije naš jedini motiv. Naš je cilj da budemo oni koji više uplaćuju nego što dobivaju, to će značiti da smo jedna od bogatijih članica. Ali to je jednoga dana....', rekao je Milanović koji je na sastanku sudjelovao u svojstvu promatrača.

'Postoji tendencija da se kohezijski plasmani smanje. Smanjenje tih doprinosa, a tu se opet pita najbogatije države, prema procjeni većine ovdje ne bi bilo najbolje', rekao je Milanović novinarima.

Sipa

Sipa

Izvor: Sipa Press / Autor: Sipa

Hrvatska se u travnju pridružila skupini zemalja EU-a koje se protive smanjivanju kohezijskih sredstava u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020., kojima se sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim regijama u Europskoj uniji.

Skupina od 15 zemalja - Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Italija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska, traži da se kohezijska sredstva troše učinkovitije, svrsishodnije i da se dodjela novca iz europskih fondova više poveže s ispunjavanjem zadanih ciljeva i kriterija.

Europska komisija je u listopadu prošle godine predložila da se za sljedeće sedmogodišnje proračunsko razdoblje predvidi 1.025 milijardi eura, oko 1,05 BDP-a, od čega bi 336 milijardi išlo za kohezijsku politiku. Komisija predlaže da se tomu iznosu pridoda i 40 milijardi s kojima će raspolagati posebni fond za sufinanciranje prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture.

Prijatelji kohezije ističu da je u prijedlogu Europske komisije iznos za kohezijsku politiku smanjen s 354 milijarde iz sadašnjeg višegogodišnjeg proračunskog razdoblja na 336 milijarda eura u sljedećem MFF-u.

Konačni dogovor o višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014.-2020. trebao bi se postići do kraja ove godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi