Kako javlja bavarski javni servis BR, dvije djevojke koje su u međuvremenu maturirale tražile su od ravnatelja uklanjanje križa još tijekom školovanja. Kako im nije udovoljeno, podnijele su tužbu pred Visokim upravnim sudom Slobodne države Bavarske, a on je njihovu tužbu djelomično podržao. Financijski detalji presude, poput eventualnog odštetnog zahtjeva, nisu objavljeni.

Sud je ocijenio da je raspelo prekršilo slobodu vjeroispovijesti studenata te zaključio da je odbijanje škole da ukloni raspelo tijekom nastavnih dana bilo nezakonito. Upravni sud se pozvao na presudu njemačkog Saveznog ustavnog suda iz 1995., prema kojoj je križ jedan od specifičnih simbola kršćanske vjere, ali njegovo postavljanje u obrazovnim ustanovama nije zakonski regulirano.

Pitanje zakonskog reguliranja otvoreno

Bavarski Visoki upravni sud ostavio je otvorenim pitanje može li raspelo u školi biti ozakonjeno, na način na koji je to regulirano za zgrade bavarske vlade i područne samouprave. S druge strane, sud je ocijenio da su učenici, ako im je bilo povrijeđeno pravo vjeroispovijesti, morali pohađati alternativnu nastavu koja bi osigurala jednak tretman svih učenika.

Na upit bavarskog javnog servisa, škola je odbila komentirati presudu i predmet je proslijedila Ministarstvu obrazovanja. Odgovor ministarstva se još uvijek čeka.

CSU: Žalosno, križeve bi trebalo postavljati a ne skidati

Političke reakcije su burne. Bavarski vicepremijer Florian Herrmann (CSU) opisao je presudu o križu kao 'žalosnu', dodavši da je riječ o odluci koja varira od slučaja do slučaja te se ne tiče 'unakrsne uredbe' državne vlade. 'Križ je simbol našeg kulturnog i povijesnog karaktera', dodaje Herrmann te dodaje kako bi križeve trebalo 'postaviti, a ne skidati'.

Stav bavarskog vicepremijera prisnažila je i sama stranka, koja je na društvenim mrežama objavila fotografiju, a na njoj se nalazi muškarac s raspelom ispred bavarske planinske kulise, uz natpis 'Za nas kao CSU je jasno: Križ pripada Bavarskoj'.

Čelnik zastupničke skupine CSU-a u bavarskom parlamentu Klaus Holetschek također je izrazio žaljenje zbog sudske odluke. 'Križ ne predstavlja samo kršćansku vjeru, već i vrijednosti poput ljubavi, milosrđa i odgovornosti jednih za druge', kaže Holetschek.

Oporba u bavarskom parlamentu iskoristila je presudu kao povod za napad na CSU. Florian Streibl, vođa parlamentarne skupine antiestablišmentske stranke Slobodnih birača, opisao je presudu kao 'težak udarac' za kršćanstvo, koje je posebno duboko ukorijenjeno u Bavarskoj. Voditeljica zastupničke skupine AfD-a Katrin Ebner-Steiner neizravno je okrivila CSU za presudu. 'U Bavarskoj, kojom upravlja navodno kršćanski CSU, kršćanstvo je sve više pod napadom, dok islam može nesmetano cvjetati', rekla je.

Uravnotežena sudska praksa

Inače, sudska praksa u Bavarskoj u vezi s isticanjem križeva u školama temelji se na odluci Saveznog ustavnog suda iz 1995., koji je zaključio da obvezno postavljanje križeva u učionicama krši vjersku neutralnost države. Sud je istaknuo da simbol križa ima dominantno kršćansko značenje i može povrijediti pravo djece i roditelja na slobodu vjere.

Nakon presude, Bavarska je prilagodila zakon dopuštajući isticanje križeva, ali uz mogućnost izuzeća u slučajevima pojedinačnih prigovora. Kasnija sudska praksa potvrđuje da država smije promicati tradiciju i kulturni identitet, ali samo ako ne ugrožava temeljna prava pojedinaca. Time je uspostavljena ravnoteža između očuvanja kulturnih simbola i zaštite vjerske slobode u javnim institucijama.

Druge europske države u kojima je na snazi slična praksa, suočile su se i s tužbama pred Europskim sudom za ljudska prava. Italiji je taj sud 2009. naložio isplatu odštete tužiteljici jer raspelo nije uklonjeno iz škole njezine djece. Ovu je presudu kasnije poništilo Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava, ustvrdivši da raspelo ne predstavlja kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.