Znanstvenici upozoravaju da bi slabo poznata skupina mikroorganizama mogla predstavljati znatno veću prijetnju ljudskom zdravlju nego što se dosad smatralo. Riječ je o slobodnoživućim amebama koje nastanjuju vodu i tlo, a pojedine vrste postaju sve veći razlog za zabrinutost zbog porasta globalnih temperatura i starenja vodne infrastrukture
U radu objavljenom u znanstvenom časopisu Biocontaminant istraživači navode da su slobodnoživuće amebe zanemaren javnozdravstveni rizik. Upozoravaju da klimatske promjene, zastarjeli vodoopskrbni sustavi i nedostatno praćenje njihova širenja stvaraju uvjete u kojima bi opasne vrste mogle postati sve raširenije i teže za kontrolu, prenosi Science Daily.
Većina ameba nije opasna za ljude, no manji broj vrsta može izazvati teške bolesti, a među najpoznatijima je Naegleria fowleri, takozvana 'ameba koja izjeda mozak'. Ona može uzrokovati rijetku, ali gotovo uvijek smrtonosnu infekciju mozga kada kontaminirana voda kroz nos dospije u organizam, najčešće tijekom kupanja ili drugih aktivnosti u vodi.
Izuzetno otporni organizmi
vezane vijesti
'Ono što ove organizme čini posebno opasnima jest njihova sposobnost preživljavanja u uvjetima koji uništavaju mnoge druge mikroorganizme', rekao je Longfei Shu sa Sveučilišta Sun Jat-sen, dodajući: 'Podnose visoke temperature i snažna dezinfekcijska sredstva poput klora, a mogu opstati i u vodoopskrbnim sustavima koje ljudi smatraju sigurnima.'
Problem nije samo u samim amebama. Istraživači upozoravaju da one mogu poslužiti kao svojevrsno sklonište drugim opasnim mikroorganizmima pa se u njima mogu skrivati bakterije i virusi, gdje su zaštićeni od dezinfekcije i drugih metoda obrade vode. Time se povećava mogućnost njihova duljeg opstanka u sustavima pitke vode i lakšeg širenja među ljudima.
Fenomen trojanskog konja
Znanstvenici taj fenomen nazivaju učinkom trojanskog konja, a smatraju da bi mogao pridonijeti i širenju otpornosti na antibiotike.
Dodatnu zabrinutost izazivaju klimatske promjene. Vrste ameba koje uspijevaju u toplijim uvjetima mogle bi se proširiti na područja na kojima su dosad bile rijetke, povećavajući rizik za ljude. Nedavni slučajevi povezani s rekreacijom u vodi već su potaknuli zabrinutost u više zemalja.
Autori studije zato pozivaju na primjenu strategije Jedno zdravlje, koja povezuje javno zdravstvo, zaštitu okoliša i upravljanje vodnim sustavima. Smatraju da su za smanjenje rizika potrebni učinkovitiji nadzor, brža dijagnostika i naprednije tehnologije obrade vode.
'Amebe nisu samo medicinski ni samo ekološki problem', zaključio je Shu, ističući: 'One se nalaze na sjecištu oba područja, a njihovo suzbijanje zahtijeva integrirana rješenja koja štite javno zdravlje već na njegovu izvoru.'
