manjak radne snage

Smiljanić: Najveći proizvođač stolica u Hrvatskoj čarterom dovodi 50 radnika iz Indije

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 26.09.2019 20:00
  • Objavljeno 26.09.2019 u 20:00
Daniel Smiljanić

Daniel Smiljanić

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Predstavnici više od 200 pilana, šumarskih tvrtki, vodećih europskih proizvođača tehnologija te predstavnika obrazovnih i državnih institucija okupilo se u četvrtak na 10. Kongresu pilanara jugoistočne Europe, razmotrivši aktualne trendove u toj industriji, među kojima je glavni - nedostatak radne snage

U drvoprerađivačkom sektoru poslodavci kao glavni problem ističu nedostatak radne snage.

Udruženje drvno-prerađivača u okviru Hrvatske gospodarske komore trenutno okuplja tvrtke s ukupno 25.000 radnika. "Uz održavanje konkurentnosti na inozemnom tržištu, naš trenutno najveći problem je nedostatak radne snage. Kolege radnike uvoze iz Ukrajine, Indije, Bosne i Hercegovine, Srbije. Zapadna Europa traži radnike i konkurentnu robu, s tim se nije lako boriti. Kakva je situacija na tržištu govori podatak da najveći proizvođač stolica u Hrvatskoj organizira čarter let s 50 Indijaca, a već zapošljava 30 Ukrajinaca", rekao je Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.

Upozoreno je i na negativni učinak klimatskih promjena na drvoprerađivački sektor.

"Požari, led, olujni vjetrovi i suša kao posljedice globalnog zatopljenja te bolesti posljednjih nekoliko godina ozbiljno ugrožavaju hrvatske šumske sastojine. Zbog toga je ugroženo i više grana na šumi baziranih industrija", upozorio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

Po njegovim riječima, trenutno su zbog bolesti najugroženije šumske sastojine poljskog jasena i to zbog gljivičnog oboljenja, dok je hrast napala hrastova mrežasta stjenica, a šume jele i smreke trpe posljedice leda i olujnih vjetrova koji su pogodili šumska područja 2014. i 2016. godine.

Jakupčić važnost domaćih šuma potvrđuje i kroz održanje 8.000 radnih mjesta u javnom poduzeću Hrvatske šume i ukupno oko 40.000 radnih mjesta u drvoprerađivačkom i pratećim sektorima.

Na ovogodišnjem kongresu razmatralo se i teme poput mogućnosti za veće povlačenje sredstava iz EU fondova te kako se koristi drvni ostatak iz pilana i koje su alternative za proizvodnju energije.

Sudionici iz susjednih zemalja na kongresu su redoviti gosti. Na ovogodišnji kongres stigao je i dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić, koji kaže kako je hrvatski kongres za struku iz susjednih zemalja važan kao najava budućih trendova. "Ono što se sada dešava u Hrvatskoj kod nas će doći za godinu ili dvije. U Federaciji BiH trenutno najveći problem je nepostojanje zakona o šumama. Svjesni smo problema na tržištu, a možemo ih riješiti samo zajedničkim radom i većim sudjelovanjem znanstvene struke", rekao je Dautbašić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!