PRAVOSUDNI FENOMEN

Slučaj Koranskoga mosta peti put na Vrhovnom sudu

05.10.2011 u 09:14

Bionic
Reading

Slučaj Mihajla Hrastova, bivšega policijskog specijalca optuženog za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice pripadnika neprijateljskih postrojba na Koranskome mostu u rujnu 1991. u srijedu će se peti put naći pred sucima Vrhovnog suda.

Jedan od najdugovječnijih predmeta ratnog zločina na hrvatskim sudovima ponovno je pred vrhovnim sucima jer je krajem prošle godine Ustavni sud ukinuo njihovu osuđujuću presudu. Naime, Hrastova je od 1993. karlovački Županijski sud tri puta oslobodio, no Vrhovni sud dva je puta presude ukidao i naložio ponavljanje suđenja, a treću presudu iz 2007. preinačio je po žalbi državnog odvjetništva u svibnju 2009. te je Hrastova osudio na osam godina zatvora, a zatim je po njegovoj žalbi kaznu smanjio za jednu godinu.

No, Ustavni sud utvrdio je da je pritom Hrastovu prekršeno ustavno pravo na pravedno suđenje jer Vrhovni sud presudu nije javno objavio. Ustavom je, naime, određeno da su sudske rasprave javne i da se presude izriču javno, u ime Republike Hrvatske, a da se javnost može isključiti radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.

Po obrazloženju Ustavnog suda, primijeniti iznimke od načela javnosti u slučaju Hrastova neprihvatljivo je i s ustavnopravnoga gledišta i s gledišta zaštite ljudskih prava.

Nakon te odluke Ustavnog suda predmet je vraćen Vrhovnom sudu u fazu rješavanja žalbe Županijskoga državnog odvjetništva u Karlovcu na treću oslobađajuću presudu tamošnjeg suda o kojoj će odlučivati novo vijeće pod predsjedanjem suca Žarka Dundovića. Prijašnjim vijećem, čija je odluka ukinuta, predsjedala je sutkinja Senka Klarić-Baranović.

Glasnogovornik suda Dražen Tripalo rekao je da novo vijeće presudu može potvrditi, ukinuti ili preinačiti te da pritom nije vezano odlukama prijašnjeg vijeća koje je osuđujuću presudu donijelo nakon održane rasprave i ponovnog izvođenja dokaza, to jest ispitivanja trojice svjedoka i dvojice sudskih vještaka. Bio je to neuobičajen potez jer Vrhovni sud u pravilu odluke donosi na temelju izvješća u kojima sudac izvjestitelj vijeću iznosi najvažnije pojedinosti o postupku i žalbama stranaka, nakon čega vijeće odlučuje iza zatvorenih vrata.

Hoće li se to ponoviti, glasnogovornik Tripalo nije znao reći. Kako će vijeće raspraviti slučaj i donijeti odluku, to je stvar samoga vijeća i nikoga drugoga, rekao je.
Ako Vrhovni sud potvrdi oslobađajuću presudu karlovačkog suda, Hrastov će biti slobodan, a ako se prvostupanjska presuda prinači u osuđujuću, imat će pravo još jedne žalbe Vrhovnom sudu. Treća mogućnost je da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Na tu odluku nema prava žalbe.

Od početka slučaja Hrastov odbacuje optužbu, a njegova obrana tvrdi da je pucao u nužnoj obrani u zarobljene neprijateljske vojnike koji su napali jednoga njegova suborca te da se nije radilo o bezuvjetnoj predaji razoružanih neprijateljskih vojnika, kao što tvrdi državno odvjetništvo.

Hrastov je nakon odluke Ustavnog suda krajem prosinca prošle godine pušten na slobodu iz lepoglavske kaznionice, gdje je od svibnja 2009. služio sedmogodišnju kaznu.