Riječ je o tekstovima objavljenima 2016. pod naslovom “Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u” i “Što slušati dok čekate u redu za diranje mrtvaca”.

Vrhovni sud istodobno nije prihvatio tužbene navode za članak Vojislava Mazzocca “Katolici se razbjesnili i počeli prijetiti - što bi rekao sveti Leopold?”, ocijenivši da on ne predstavlja diskriminaciju, objavio je Index.

Vrhovni sud zabranio je Indexu objavu tekstova kojima se na bilo koji način diskriminira osobe katoličke vjeroispovijedi, uklanjanje dva navedena članka s njihovih stranica te objavu presude o diskriminaciji katolika u Jutarnjem listu i na portalu Index.hr.

U ime obitelji zadovoljni presudom

Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji, prvotužitelja u ovom sporu, kazala je da joj je drago da je donesena pravomoćna presuda kroz koju i sud potvrđuje da diskriminiraju katolike.

"Živimo u pluralnom društvu i ne pristajemo na uvrede i diskriminaciju na temelju vjeroispovijesti, svjetonazora, nacionalnosti i dr. Jako mi je žao da je trebalo devet godina da se donese presuda koja osuđuje gnjusne članke kojima je Index vrijeđao, omalovažavao i diskriminirao milijune vjernika, Hrvata koji štuju svece Katoličke Crkve", izjavila je Markić, prenose u priopćenju.

Dodala je da zakašnjela pravosudna reakcija obesmišljava edukativni karakter presude i slabi povjerenje u pravni poredak, "jer ne pruža pravovremenu potvrdu društveno prihvatljivih vrijednosti i normi".

"Ovo je prva presuda protiv nekog medija za diskriminaciju katolika u RH", navodi udruga kojoj su se u tužbi iz 2016. godine pridružile Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti - blaženi Alojzije Stepinac, Vigilare, Studentski katolički centar Palma te Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika.

Odvjetnica portala: Presuda Vrhovnog suda je pogrešna

Odvjetnica Indexa Vanja Jurić, s druge strane, smatra da je Vrhovni sud ovom presudom zaštitu vjerskih osjećaja stavio iznad ustavnog prava na slobodu izražavanja i prava medija da problematiziraju vjerske običaje i dogme, iako u hrvatskom pravu ne postoji propis koji štiti vjerske osjećaje niti definira vjersku uvredu ili blasfemiju.

Presuda je, navodi, duboko pogrešna, nerazumjeva pojmove diskriminacije i povrede dostojanstva, ugleda i časti te ih miješa s pojmovima koji ne postoje u našem pravnom sustavu.

Ona je, ističe odvjetnica, suprotna i praksi Europskog suda za ljudska prava te ranijim odlukama Vrhovnog suda koji je, dodaje, u ovom slučaju ignorirao i mišljenja Pučke pravobraniteljice kao i Vijeća za elektroničke medije.

"Zaštita bilo čijih vjerskih osjećaja ne može imati prednost pred slobodom komentiranja i kritiziranja postupaka javne televizije i Katoličke crkve te vrlo javnih vjerskih i društvenih događaja, što je upravo bilo predmetom novinarskih tekstova. Zato ću u ime Indexa i njegovih autora podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije, a zatim i ustavnu tužbu", poručila je putem portala kojega zastupa odvjetnica Jurić.