BITKA ZA JAVNU TELEVIZIJU

Slučaj HRT ide u Bruxelles

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 12.07.2010 16:31
  • Objavljeno 12.07.2010 u 15:20
Marina Škrabalo

Marina Škrabalo

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Mnogi zanimljivi prijedlozi, ali i disonantni tonovi čuli su se na konferenciji za medije koja se pretvorila u okrugli stol Koordinacija za elektroničke medije Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), Hrvatske udruge producenata (HRUP) i Hrvatskog novinarskog društva (HND), gdje se tragalo za odgovorima kako se suprotstaviti trenutnoj kaotičnoj situaciji na HRT-u

Podsjećamo, kaos je na HRT-u kulminirao imenovanjem Hloverke Novak Srzić za direktoricu programa. Zato se želi spriječiti da sadašnja situacija potraje do idućeg ljeta, što je prema mišljenju okupljenih realna mogućnost.

Okupljeni su se načelno složili i oko četiri zaključka (Paolo Sfeci je otišao bez dane suglasnosti) te traže se raspusti sadašnje krnje Programsko vijeće, da Ministarstvo kulture oformi skupinu za monitoring koja će do izbora novoga vijeća nadzirati rad na HTV-u, zatim žele povlačenje Zakona o obveznoj pretplati, a najavili su i internacionalizaciju problema preko Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom.

Na konferenciji je govorila članica Programskog vijeća u ostavci Marina Škrabalo, dok njena kolegica iz Vijeća koja je također u ostavci Sanja Modrić, iako je bila najavljena, nije došla, a svoje mišljenje je iznio i predsjednik HND-a Zdenko Duka. Pozivi za sudjelovanje poslani su i Hloverki Novak Srzić i članovima Programskog vijeća koje su izabrala udruženja koja su organizirala ovaj skup, ali tamo zastupaju drugačije stavove od onih koji su se mogli čuti na ovom skupu, poput Anje Šovagović i Želimira Šoštarića.

Iako se svi okupljeni zalažu za javnu televiziju, različite su metode kako do nje stići. Marina Škrabalo je ponovila da je ostavku u Vijeću podnijela jer više jednostavno nije mogla sjediti s tim ljudima za istim stolom te se nada da bi internacionalizacija slučaja mogla donijeti ploda oko sređivanja stanja na HRT-u.

S njom se slaže i Aleksandar Stankovićkoji smatra da 'samo internacionalizacija problema može natjerati ovu vlast da počne voditi računa o HRT-u'. S njima se nije složio Paolo Sfeci, pa ih je upitao: 'Što vi želite, da Bruxelles zatraži od Kosor da sredi stanje na HRT-u?' Zrinka Vrabec Mojzeš smatra da od toga nema nikakve koristi jer je pitanje medija u Hrvatskoj za Europsku uniju odavno gotova stvar te je upozorila na primjer Slovenije u kojoj je stanje javnih medija danas znatno gore nego u vremenu kada je ulazila u Europsku uniju. Spomenuto je i da u Britaniji kraljica imenuje članove vijeća BBC-a, pa su se neki odmah založili da i nama ona imenuje članove kada ne znamo sami.

Govorilo se mnogo. Zdenko Duka je spomenuo mogućnost i drugih motiva osim političkih za situaciju kakva je trenutno na HRT-u. 'Mogući motiv je i umrežavanje radi ostvarenja nekih osobnih interesa, pa možda čak i srozavanja HRT-a u korist neke konkurencije', smatra Duka.

Goran Rotim je sadašnje Programsko vijeće usporedio s krnjim predsjedništvom SFRJ, ali je naglasio da oni svoje ciljeve mogu ostvariti do kraja te je predvidio da će sadašnja situacija potrajati do ljeta iduće godine, što koincidira s predizbornom kampanjom i referendumom za EU.

Također je poručio redateljima i producentima da Mesarić i Šovagović dolaze iz njihovih redova. 'Prvo pitajte njih što ih je motiviralo za donošenje ovakvih odluka, a onda pišite pisma i što ja znam što', poručio je Rotim. Vinko Brešan je potom podsjetio da se svi zavaravamo idejom javne televizije, jer ljudi koji danas sjede u Programskom vijeću ne znaju odgovoriti na pitanje što je to javna televizija, a kamoli kako do nje doći.

Za Nikolu Kristića obje opcije u Programskom vijeću, i lijeva i desna, jednako su krive za stanje na HRT-u, a jedina je razlika što je HDZ uspješnije trgovao. 'Kupili su jednoga koji je ranije bio protiv', optužio je Kristić. On smatra da iza svega ne stoje politički već ekonomski interesi određenih skupina. Vinko Grubišić je rekao da na HRT-u vlada kleptokracija i kriptokorupcija.

Završimo mišlju Aleksandra Stankovića: 'Budimo realni, novi zakon neće depolitizirati HRT jer je Sabor vlasnik televizije, ali je nužno raditi na tome da praktički nadzor bude što manji.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi