DEŽELA PRED POTOPOM

Slovencima zbog banaka prijeti grčki scenarij

  • Autor: Željko Trkanjec
  • Zadnja izmjena 14.08.2012 14:32
  • Objavljeno 14.08.2012 u 14:32
Ljubljana, Slovenija

Ljubljana, Slovenija

Izvor: tportal.hr / Autor: Mladen Obrenović

Slovenija tone u sve veću financijsku i političku krizu čija sinergija potapa Deželu sve brže i sve je više zabrinutih glasova koji govore da španjolski scenarij već kuca na vrata, dok je grčki sve izglednija budućnost

Španjolska se naime našla u ozbiljnim problemima zbog velike izloženosti banaka na tržištu pa je Madrid zatražio pomoć Europske unije. Prema nekim se izvorima ocjenjuje da bi Španjolskoj za očuvanje bankarskog sustava trebalo gotovo 100 milijardi eura. No Španjolska još nije zatražila pomoć za spas državnih financija - što je grčki scenarij - a vlada tvrdi da i neće.

Slovenija je zbog teškog financijskog i političkog stanja prošle godine organizirala prijevremene izbore, ali ni nova vlada premijera Janeza Janše još nije našla prava rješenja za stabilizaciju. Kriza uistinu dramatičnih razmjera prijetila je u srpnju, kad je postalo jasno da opozicijske stranke (Pozitivna Slovenija i Socijalni demokrati) ne prihvaćaju odluku vlade da se zlatno fiskalno pravilo EU-a (kojim Bruxelles dobiva pravo kontrole nad državnim financijskim obvezama) unese u ustav. Spor je riješen klasičnom političkom metodom - rasprava je odgođena za jesen. No agencije za kreditni rejting nisu pokazale previše razumijevanja za tu metodu rješavanja gorućih problema pa su srušile kreditni rejting i države i vodećih banaka. A upravo su o pitanju sanacije banaka trajali pregovori vladajuće koalicije i opozicije u nadi - očito promašenoj - da će tim potezom uspjeti umiliti agencije da im ne smanjuju rejting.

Pokazalo se da su agencije, kojima se sve više prigovara da odluke donose naprečac, u ovom slučaju dobro procijenile dubinu problema. Naime, još uvijek nije postignut dogovor političkih čimbenika kako krenuti u sanaciju banaka koje su najvećim dijelom u većinskom državnom vlasništvu. Dok pet koalicijskih stranaka smatra da bi trebalo osnovati posebnu agenciju na koju bi banke prebacile svoja sporna potraživanja, opozicija smatra da bi trebalo istražiti i druge modele, prije svega mogućnost da se dubioze rješavaju unutar samih banaka, a bez posebnog upliva vlade.

Vlada smatra da bi njihov prijedlog olakšao položaj banaka i dao im prostora da pokrenu financiranje gospodarstva, dok opozicija upozorava da bi u tom slučaju agencija, dakle država, morala od banaka otkupljivati potraživanja po tržišnoj, a ne knjigovodstvenoj vrijednosti, što bi moglo dodatno oslabiti banke. A prema službenim podacima Banke Slovenije (središnja banka), slovenske komercijalne banke, posebno dvije najveće, Nova ljubljanska banka i Nova komercijalna banka Maribor, 31. svibnja imale su u svom portfelju najmanje 3,6 milijardi eura spornih potraživanja, što predstavlja 7,05 posto njihovog investicijskoj portfelja. Neslužbeni pak podaci, koji su se vrlo često tijekom globalne krize pokazali vjerodostojnijima od službenih, govore da se sporna potraživanja penju i na šest milijardi eura, što bi iznosilo 17 posto slovenskog BDP-a.

Usporavanje gospodarskog rasta u EU (danas je objavljeno da se Francuska za sada spasila recesije jer joj je rast u drugom kvartalu 0 posto, dok je Njemačka uspjela ostvariti 0,3 posto) sigurno neće pomoći Sloveniji koja se već sada na financijskim tržištima zadužuje s kamatom iznad sedam posto (iznad granice izdrživosti). A iduće je godine čekaju velika davanja (oko milijarde eura) za kratkoročne obveznice. Vlada bi dio tih dugovanja mogla bez problema isplatiti korištenjem svojih depozita u bankama (oko 3 milijarde eura), ali u tom bi pak slučaju bila dovedena u pitanje likvidnost banaka.

Sloveniju tako čeka vruća jesen tijekom koje političke stranke, koje do sada nisu pokazale preveliku spremnost na kompromis, moraju pokušati pronaći model sanacije i stabilizacije banaka da se njihovi problemi ne bi prelili na državu, a onda slijedi grčki scenarij.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi