Proiranske milicije iz Iraka pokrenule su desetke napada eksplozivnim dronovima na Saudijsku Arabiju i druge zemlje Zaljeva tijekom više od pet tjedana borbi, u onome što se pretvara u prikriveni rat unutar rata koji gura neke od najvećih svjetskih proizvođača nafte prema otvorenom sukobu, piše The Wall Street Journal.

Prema barem jednoj saudijskoj procjeni, pola od gotovo 1000 napada dronovima na kraljevinu došlo je iz Iraka. Među njima su bili napadi na rafineriju u osjetljivom naftnom čvorištu Yanbu na Crvenom moru te na naftna polja u istočnoj pokrajini, rekli su upućeni izvori.

Dronovi lansirani iz Iraka gađali su jedini civilni aerodrom u Kuvajtu. Gađali su i Bahrein nakon što je američki predsjednik Donald Trump ranije ovog mjeseca objavio primirje, rekli su neki od izvora. Milicije su napadale i ciljeve Zaljeva unutar Iraka, uključujući kuvajtski konzulat u Basri i konzulat Ujedinjenih Arapskih Emirata u Kurdistanu. Dim se dizao iznad međunarodnog aerodroma u Kuvajtu nakon napada dronom na skladište goriva u gradu Kuvajtu.

Sukob se odvija u sjeni rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana krajem veljače. Sam Iran ispalio je tisuće dronova i projektila prema svojim arapskim susjedima u Zaljevu, kao i prema Izraelu i američkim bazama u regiji.

Milicije u Iraku – zajedno s Hezbolahom u Libanonu, koji je tijekom rata ispaljivao rakete na Izrael – proširile su mogućnosti Irana za napade na protivnike i povećale količinu vatrene moći koju može koristiti.

Sjedinjene Američke Države upozorile su da milicije planiraju nove napade te su savjetovale svojim državljanima da se drže podalje od veleposlanstva i konzulata u Iraku. Američko veleposlanstvo u Bagdadu više je puta bilo meta napada tijekom rata i većinom je evakuiralo osoblje.

Za nastanak milicija kriv - SAD

Šijitske milicije u Iraku nastale su iz kaosa nakon američke invazije prije više od dva desetljeća. Branile su šijitska područja od napada sunitskih militanata i borile se protiv američkih snaga koje su njihovi čelnici nazivali okupatorima. Iran je opskrbljivao mnoge od tih skupina oružjem, a kasnije su imale važnu ulogu u borbi protiv boraca Islamske države koji su 2014. iz Sirije ušli u Irak.

Danas postoje deseci milicija s oko 250.000 pripadnika, više milijardi dolara sredstava i arsenalom koji uključuje projektile dugog dometa. Najjače među njima, Kataib Hezbollah i Asaib Ahl al-Haq, imaju znatan utjecaj i na iračku i na iransku vlast.

Dugo su prijetile Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu zbog njihova protivljenja Iranu i veza sa SAD-om. Izvele su i neke uspješne napade, uključujući 2021., kada su dronovima gađale glavni kraljevski kompleks u Rijadu i pustinjski kamp koji koristi kraljevska obitelj, koja tada nije bila ondje.

Egzistencijalna prijetnja

Ni iračke milicije ni Hezbolah nisu imali značajnu ulogu u lipanjskom ratu s Iranom prošle godine. Razlika je sada u tome što se režim suočava s egzistencijalnom prijetnjom, što ugrožava i same milicije. One sada reagiraju s manje suzdržanosti i u nekim slučajevima djeluju izravno unutar zapovjedne strukture iranske vojske, navode analitičari. General Esmail Qaani, visoki dužnosnik Iranske revolucionarne garde zadužen za rad s inozemnim milicijama, posjetio je Bagdad tijekom vikenda.

Zaljevske države, nakon tjedana teških iranskih napada koji su uključivali i precizne udare na energetsku infrastrukturu, Irak vide kao mjesto gdje mogu uzvratiti bez izravnog napada na iranski teritorij i izazivanja još snažnijeg odgovora.

‘Irak je mjesto gdje svi mogu uzvratiti udarac i to je legitimna meta’, rekao je Michael Knights iz savjetničke tvrtke Horizon Engage i suradnik washingtonskog instituta. ‘Ako žele pokazati da nitko neće nekažnjeno napadati, to je mjesto gdje mogu demonstrirati snagu.’

Knights smatra da bi Saudijska Arabija mogla početi s ograničenim udarima na ciljeve u Iraku kao upozorenje milicijama, dok bi Kuvajt i Bahrein mogli dopustiti SAD-u korištenje svog teritorija za napade projektilima na te skupine.

Iračka vlast izgubila kontrolu

Napadi milicija dodatno opterećuju odnose između iračke vlade i susjednih država, rekao je Abdel Aziz Aluwaisheg iz Vijeća za suradnju zaljevskih zemalja.

U nekim slučajevima milicije pokazuju veću moć od državnih institucija, slično kao Hezbolah u Libanonu, što predstavlja problem za zemlje Zaljeva koje pokušavaju graditi odnose s Irakom.

‘Iračka vlada mora uspostaviti kontrolu’, poručio je.

Irak ima složenu povijest sa susjedima. Saddam Husein napao je Kuvajt 1990. i prijetio Saudijskoj Arabiji, želeći preuzeti kontrolu nad velikim dijelom svjetskih naftnih rezervi. Stotine tisuća američkih vojnika tada su raspoređene kako bi zaustavile invaziju, nakon čega je Irak lansirao desetke projektila na Saudijsku Arabiju.

Rat s Iranom poklapa se s političkom nestabilnošću u Iraku nakon parlamentarnih izbora u studenome. Unutarnji sukobi oko formiranja vlade otežavaju vlastima da razoružaju milicije i uklone ih iz državnog aparata. Bivši premijer Nouri al-Maliki, blizak milicijama i Iranu, bio je favorit za povratak na vlast prije nego što se Trump tome usprotivio ranije ove godine.

Analitičari upozoravaju da su milicije danas manje suzdržane nego prije nekoliko godina, a Iranska revolucionarna garda ima veću ulogu u njihovim napadima.

‘Mogućnost urušavanja režima u Teheranu za ove skupine predstavlja egzistencijalnu prijetnju’, rekao je Renad Mansour iz instituta Chatham House. ‘Strategija Irana i tih skupina je destabilizacija i pokazivanje posljedica rata protiv Irana.’