Zaposlenici čak polovice državnih ustanova svaki mjesec na svoje račune dobivaju plaću koja nije usklađena sa Zakonom niti Vladinom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnoj službi
Do ovog otkrića došlo je Ministarstvo uprave koje je nedavno prikupilo na stotine ispunjenih upitnika od državnih ustanova, koje su same priznale da su sistematizaciju i visinu plaća određivali vlastitim internim pravilnicima i mimo Vladine uredbe, piše Jutarnji list. Takvih je državnih ustanova, agencija, fondova, instituta, centara i zavoda točno 85.
Štoviše, Upravna vijeća agencija i ustanova dodjeljivali su si veće plaće no što propisano Vladinim uredbama, a neke su to radile prelazeći i zakonski propisani maksimum (koeficijent 3,5).
'Tako ravnatelj jedne od obrazovnih institucija ima isti koeficijent kao i rektor zagrebačkog Sveučilišta. Većina zaposlenika u državnim agencijama ima veću plaću no zaposlenici u ostalim javnim ustanovama poput škola i državnih službenika zaposlenih u ministarstvima. Ovome treba stati na kraj i izjednačiti plaće po radnim mjestima u cijeloj javnoj i državnoj službi', kaže izvor iz Vlade.
Ministarstvo uprave u suradni s Ministarsvom financija, potaknuto velikom rastrošnošću i nepravilnostima u državnim ustanovama nedavno je krenulo u veliki projekt uvođenja reda u institucije koje porezne obveznike na godinu stoje više od 40 milijardi kuna.
Stoga je Ministarstvo uprave svim državnim ustanovama poslalo opsežni upitnik sa više od stotinu pitanja, kako bi se napokon precizno doznalo zašto su i na temelju čega osnovane, koliko imaju zaposlenika, kolike su im plaće, troškovi za mobitele, reprezentaciju itd.
'Pokušavamo počistiti zatečeni nered. Očekujemo veliku suradnju nadležnih resora jer je to ustvari i njihov najveći zadatak. Ako im ponestane entuzijazma u sređivanju stanja, odmah ćemo ih krenuti poticati da nastave s poslom', kaže ministar uprave Arsen Bauk.
Uz to, 108 državnih ustanova priznaje da ne vodi posve transparentnu javnu nabavu, niti na svojim internetskim stranicama imaju istaknute obavijesti o sklopljenim ugovorima. Da stvar bude zanimljivija, neke institucije poput Državnog arhiva Karlovac navode da je glavni razlog za to činjenica - da nemaju svoju internetsku stranicu!
Gotovo 50 posto svih službi priznaje i da ne pružaju gotovo nikakve usluge građanima i gospodarskim subjektima, a njih 59 otvoreno kaže da nema jasno definiranu vlastitu viziju i misiju, niti su one objavljene na internetskim stranicama.
Prema svemu sudeći najviše posla imat će Ministarstva prometa, poljoprivrede i kulture, budući da većina institucija pod njihovom nadležnošću ima neusklađene plaće.
