TUŽNA OBLJETNICA

Škabrnja obilježila 35 godina od stradanja: 'Škabrnja i Vukovar nisu učili mrziti'

18.11.2026 u 15:29

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Mimohodom 'Korak po korak' i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke u Škabrnji je u srijedu završeno obilježavanje 35. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.

Unatoč kiši, u Škabrnji se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu.

Obnovljena Škabrnja je najveća pobjeda

Zadarski župan Josip Bilaver, koji je kao petogodišnjak svjedočio razaranju svoga mjesta, naglasio je kako mu je drago u Škabrnji vidjeti ljude iz cijele Hrvatske, ali i sve više mladih ljudi. 'Važno je da iz povijesti učimo i da se zlo koje se dogodilo tih dana nikada više ne ponovi. Nama koji smo iz Škabrnje i okolice sigurno je najteže i prisjećamo se tih trenutaka provedenih u podrumu i pokušaja izlaska iz Škabrnje'.

Za nas je ovo potresan dan, a s druge strane, raduje nas vidjeti obnovljenu Škabrnju u koju se vratio život, to je najveća pobjeda, kazao je Bilaver.

Mimohod 'Korak po korak', u kojemu su uz brojne građane bila izaslanstva Vlade, saborski zastupnici, predstavnici lokalne i regionalne vlasti zadarske i drugih županija, članovi braniteljskih i civilnih udruga i predstavnici političkih stranaka, krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su ga pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, obitelji stradalih i nestalih branitelja i civila te hrvatski branitelji.

Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih i položeni su vijenci.

Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje
  • Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje
  • Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje
  • Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje
  • Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje
  • Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje
    +8
Obilježavanje 35. obljetnice stradanja Škabrnje Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Kostelac/PIXSELL

Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gospićko-senjski biskup Marko Medo poručio je 'kako onaj tko obitelji uskraćuje pravo da pokopa svoje mrtve, ne niječe samo njihovu bol, nego i ono što čovjeka čini čovjekom'.

Nijedna majka više ne bi smjela otići s ovoga svijeta a da ne zna gdje joj počiva dijete, rekao je biskup u propovijedi. Podsjetio je kako su oni koji su počinili zločin u Škabrnji pokušali taj zločin izbrisati paljenjem kuća, bacanjem tijela u jame i šutnjom.

Tragovi se mogu prikriti, ali istina ne može. Krv nevinih s ove zemlje viče Bogu, ali ne viče za osvetom nego za istinom, pravdom i sjećanjem. Pred Bogom ništa nije skriveno: nijedan podrum, nijedna jama u Škabrnji, Ovčari, Nadinu i diljem naše Domovine, istaknuo je Medo.

U Škabrnji i Vukovaru danas cijela Hrvatska zastaje pred ranama koje još bole. Nitko nije došao sa željom da u sebi doživi onaj isti duh mržnje koji je razarao Škabrnju i ubijao njezine branitelje i mještane. Povrijedili bismo time nevine žrtve, koje su vjerovale da je bolje nevin podnositi patnju, nego je nanositi drugome, rekao je Medo i ustvrdio da nas 'Škabrnja i Vukovar nisu učili mrziti'.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro pod zapovjedništvom ratnoga zločinca Ratka Mladića iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Škabrnja je bila spaljena i potpuno uništena

Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.

Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i potpuno uništena, a cijelo je područje minirano. Na dan napada ubijeno je 43 civila i 15 branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja.

Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno ukupno 87 osoba.