Najčešće ih se može uočiti na sunčanim mjestima na kojima se griju, uz rubove šuma, livade, kamenjare i zapuštene površine. Iako većina vrsta nije opasna za čovjeka, u Hrvatskoj žive i otrovnice, zbog čega je potreban dodatni oprez.

Dvije najpoznatije otrovnice

U Hrvatskoj su najpoznatije otrovnice poskok i riđovka, a razlikuju se po staništu i ponašanju.

Riđovka se prepoznaje po karakterističnoj cik-cak pruzi duž leđa i očima s okomitim zjenicama. Obično je manja od poskoka i češće boravi u vlažnijim područjima – uz šume, livade, močvare i planinske obronke. Može se vidjeti i na travnatim površinama ili rubovima šumskih predjela.

Poskok, s druge strane, preferira suha i kamenita područja, poput krša, suhozida i osunčanih padina. Često se zadržava i u grmlju ili na rubovima šuma. Iako se smatra opasnijim zbog jačeg otrova, u pravilu izbjegava kontakt s ljudima i reagira samo ako se osjeti ugroženim.

Važno je naglasiti da obje vrste sadrže otrov, ali različite jačine. Ugriz poskoka može imati ozbiljnije posljedice, no i ugriz riđovke zahtijeva liječničku pomoć.

Kako se ponašaju i gdje ih očekivati

Riđovke su uglavnom mirnije i češće će pokušati pobjeći nego napasti. Aktivne su danju, osobito kada je sunčano, a tada ih se može vidjeti kako se griju na otvorenom. U proljeće prvi izlaze mužjaci dok se ženke pojavljuju nešto kasnije, kada počinje razdoblje parenja.

Poskok je također najaktivniji u toplijem dijelu godine, od kasnog proljeća do jeseni. Tijekom proljeća i jeseni aktivan je danju, a ljeti se češće kreće u sumrak i noću. Iako djeluje tromo, može reagirati brzo ako je iznenađen. Suprotno uvriježenom mišljenju, ne skače na ljude, već se isključivo brani ako nema mogućnost bijega.

Zmije općenito osjete vibracije tla, zbog čega će se u većini slučajeva same povući prije nego što ih čovjek primijeti.

Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje zatvorene i čvrste obuće te duže odjeće koja štiti noge i ruke. Pri kretanju kroz travu, šikaru ili kamenjar korisno je koristiti štap da bi se provjerio teren i upozorilo životinje na prisutnost.

Poseban oprez potreban je na nepreglednim mjestima – među kamenjem, u rupama ili gustoj vegetaciji – gdje zmije često borave. Također, ne preporučuje se njihovo diranje ili uznemiravanje, čak ni ako djeluju mirno.

Kako reagirati u slučaju ugriza

U slučaju ugriza najvažnije je ostati smiren i što prije potražiti liječničku pomoć. Potrebno je nazvati hitne službe na broj 112 ili se uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu u kojoj se može primiti protuotrov. Preporučuje se mirovanje i imobilizacija zahvaćenog dijela tijela da bi se usporilo širenje otrova, no ne savjetuju se improvizirane metode poput rezanja rane ili isisavanja otrova.

Većina zmija nije opasna

Osim poskoka i riđovke, u Hrvatskoj živi niz neotrovnih vrsta poput bjelouške, bjelice, smukulje i drugih, koje ne predstavljaju prijetnju za ljude. Sve zmije u Hrvatskoj zakonom su zaštićene i imaju važnu ulogu u ekosustavu, osobito u kontroli populacije glodavaca.

Kod nas žive i dvije takozvane poluotrovnice – zmajur i crnokrpica – no njihov ugriz u pravilu nije opasan za čovjeka jer ne mogu učinkovito ubrizgati otrov.

Iako susreti sa zmijama mogu izazvati nelagodu, riječ je o životinjama koje uglavnom izbjegavaju ljude i rijetko napadaju bez razloga. Njihova prisutnost u prirodi ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže, pa stručnjaci naglašavaju da ih ne treba ubijati ni uznemiravati. Dolaskom toplijeg vremena najvažnije je biti informiran i oprezan – jer u većini slučajeva zmije će prve izbjeći susret.