Izbori u Hrvatskoj liječničkoj komori

Šestero kandidata juriša na čelo institucije teške više od 20 milijuna kuna: Tko su i kakvi su odnosi među njima

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 17.05.2019 21:39
  • Objavljeno 17.05.2019 u 21:39
Nekad bliski suradnici Ada Barić Grgurević, Krešimir Luetić i Trpimir Goluža sada su na suprotstavljenim stranama. Na slici s kolegom Pavom Kostopečem (lijevo) dok su vodili udrugu bolničkih liječnika HUBOL

Nekad bliski suradnici Ada Barić Grgurević, Krešimir Luetić i Trpimir Goluža sada su na suprotstavljenim stranama. Na slici s kolegom Pavom Kostopečem (lijevo) dok su vodili udrugu bolničkih liječnika HUBOL

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

Tko će vladati Hrvatskom liječničkom komorom (HLK), institucijom koja predstavlja 19 tisuća liječnika, i kontrolirati desetke milijuna prihoda, odlučit će se na izborima koji će se provoditi od 20. do 26. svibnja. Za predsjednika se natječe šestero kandidata koji vode prilično oštru kampanju

Da je mjesto predsjednika HLK slastan kolač koji vrijedi pokušati zagristi, svjedoče o tome žučni prosvjedi zbog regularnosti procedure glasovanja. Splitski kirurg Hrvoje Tomasović poručio je da bi vjerodostojnost ovakvih izbora bila upitna i u Sjevernoj Koreji. Ono što je zažuljalo Tomasovića novi je način glasovanja osmišljen posebno za ove izbore.

Izbori za predsjednika prvi put će se odvijati elektroničkim glasovanjem, po principu jedan član - jedan glas. Članove Skupštine HLK-a birat će članovi na županijskoj razini, a broj članova koji se bira ovisi o broju liječnika u nekoj županiji, pri čemu se u Zagrebu, kao najvećem zdravstvenom središtu, bira trećina Skupštine. No prethodno se trebalo registrirati za glasovanje, a kritičari tvrde da je velik broj birača izostavljen na taj način.

V.d. predsjednika HLK Krešimir Luetić na optužbe odgovara brojkama. Kaže da je na prošle izbore od 20.000 članova Komore izašlo njih 8000, a na pretprošle tek 2500. 'Sadašnjih 19.000 članova imalo je mogućnost izaći na izbore, a dio je njih odlučio ne iskoristiti to pravo, pa ih oko 14.000 ima mogućnost izaći na izbore', ustvrdio je Luetić.

Tomasović i još jedan kandidat, sadašnji član izvršnog odbora HLK Miran Cvitković poslali su pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, u kojem traže da žurno reagira. Dvojac smatra da su predstojeći izbori nelegitimni i diskriminirajući te da način izbora pogoduje isključivo sadašnjem v.d.-u predsjednika Krešimiru Luetiću, koji tu funkciju, kako navode, od srpnja prošle godine obnaša nelegitimno i suprotno uputama nadležnih tijela državne uprave. Za sada se Plenković nije oglasio pa se aktivnosti nastavljaju po predviđenom itinereru.

Uz dvojac Tomasović i Cvitković, kandidati za predsjednika Komore već su spomenuti sadašnji prvi dopredsjednik HLK i v. d. predsjednika Krešimir Luetić, bivši predsjednik HLK, koji je smijenjen polovicom prošle godine, Trpimir Goluža i sadašnja potpredsjednica HLK i predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ada Barić Grgurević. Njih troje na prošlim izborima nastupali su zajedno, zastupajući program HUBOL-a, ali su se u međuvremenu razišli te su postali žestoki protivnici. Šesti kandidat anesteziolog je iz KBC-a Zagreb Matija Majić.

  • +7
  • +4

Hrvoje Tomasović

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Razlaz trojca iz HUBOL-a

Glavni favorit, v.d. predsjednika Luetić na predstavljanju programa kazao je da su mu ciljevi unapređenje položaja liječnika i zdravstva, osiguravanje stručne dotacije i drugih pogodnosti, omogućavanje daljnje edukacije te razvijanje Komore kao suvremenog servisa, financijski decentraliziranog i digitaliziranog. Glavne protivnike imat će u nekadašnjim najbližim suradnicima Trpimiru Goluži i Adi Barić, sadašnjoj čelnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), koju su zajedno utemeljili, a koji su prije pet godina izrazili potrebu da se Komorom započne upravljati na moderniji i efikasniji način.

Dolaskom Goluže na čelo HLK u ljeto 2015. godine učinjeni su određeni pomaci u funkcioniranju Komore te je više postala servis liječnicima, a povećani su i prihodi jer su podignute članarine, glavno sredstvo financiranja.

  • +4
  • +1

dr. Ada Barić, predsjednica HUBOL-a

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

Članstvo u Komori je prema Zakonu o liječništvu obavezno, tako da je priljev sredstava konstantan i siguran. Mjesečna članarina je 125 kuna dok su članovi umirovljenici dužni plaćati 60 kuna. Prije se plaćalo po postotku razmjernom visini mjesečnih prihoda, ali dolaskom na vlast hubolovaca to se promijenilo. Njihovim dolaskom prihodi su skočili, pa je 2016. godine Komora prihodovala oko 20 milijuna kuna, koliki je i očekivani godišnji prihod posljednjih nekoliko godina. Na kraju 2018. godine, prema bilanci poslovanja, imala je nešto više od 31 milijuna kuna na računu.

No bivšem predsjedniku Goluži zamjerala se samovolja pri vođenju HLK, a uslijedila je i naprasna smjena u srpnju prošle godine, kada se shvatilo da je financijsko izvješće za 2017. godinu puno problematičnih stavki, odnosno, kako je obrazloženo, nepravilnosti u upravljanju sredstvima koja Komora prikupi članarinama svojih članova.

Revizija tada nije donijela nikakvo mišljenje o financijskom izvješću jer 'nisu mogli pribaviti dostatne i primjerene dokaze' za davanje revizijskog mišljenja. Goluži se zamjeralo to da je preplatio adaptaciju dva stana u vlasništvu Komore i da se rasipalo pri organizaciji liječničkih događanja. Sumnja se da je za adaptacije potrošeno znatno više novca nego što je bilo nužno.

posao sa strane

Liječnička komora u turističkom biznisu

Komora je vlasnica tvrtke Aorta d.o.o., u kojoj je trenutno zaposleno dvoje ljudi, ali i dva stana u središtu Zagreba, koje iznajmljuje preko iste tvrtke. U Šubićevoj ulici na broju 11 Hrvatska liječnička komora (HLK) donedavno je posjedovala stan veličine 70 četvornih metara, u naravi zapušten i devastiran bivši uredski prostor, te je nakon uknjižbe i sređivanja dokumentacije u njega uložila više od milijun kuna, podijelivši ga na dva manja apartmana. Oni se preko interneta daju u kratkoročni najam do najviše sedam dana, a za članove Komore cijene iznose 300 kuna dnevno za manji i 400 kuna dnevno za veći stan. Upravo ovaj poslovni pothvat i visoki troškovi uređenja bili su jedan od povoda za smjenu donedavnog predsjednika HLK Trpimira Goluže, no on tvrdi da je sve radio u skladu s odlukama tijela Komore. Više o Aorti pročitajte ovdje. 

Goluža smatra da je smijenjen protustatutarno, protupravno i čak protuustavno na skupštini koja je organizirana kada on nije bio u državi i kada se nije mogao obratiti skupštinarima i iznijeti svoje činjenice. Motiviralo ga je to da se opet kandidira za predsjednika te smatra svojom obvezom omogućiti hrvatskim liječnicima da se očituju o tri godine njegova rada na čelu Komore. 'Također, ne mogu mirno gledati kontinuirano urušavanje hrvatskog zdravstvenog sustava i srozavanje društvene pozicije liječnika', kazao je Goluža prije koji dan u emisiji 'Otvoreno' HRT-a.

Osim Luetića i Goluže, tu je i Ada Barić, a ona vjeruje da će biti prva žena na čelnom mjestu u Komori. Kandidirala se iako je u trećem mjesecu trudnoće jer se to od nje na neki način i očekivalo. Barić smatra da Komora treba raditi za hrvatske liječnike, koji ne smiju biti taoci međusobnih odnosa. Na zatrovane odnose u Komori upozorava i dr. Cvitković.

No dr. Tomasović smatra da je četvero kandidata iz istog društva. 'Luetić je izbacio Golužu, a onda je Ada izbacila Luetića iz HUBOL-a ili će ga sad izbaciti. Dr. Cvitković je simpatičan, ali se nije snašao među njima. A pravi razlog je 21 milijun kuna godišnje od članarine, koje možete trošiti kako god hoćete, bez ikakve javne nabave', ustvrdio je Tomasović nedavno za HRT. Šestog kandidata Matiju Majića žalosti današnja slika liječničke zajednice. 'Želio bih početi s novim valom liječnika koji će početi graditi novo zdravstvo', poručio je.

Općenito o Komori

Komora je prema statutu samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija liječnika – doktora medicine, koja predstavlja liječnike u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Dužnost joj je štititi prava i zastupati interese liječnika te se brinuti o ugledu liječnika i liječničkog zvanja. Prvobitno je osnovana 1923. godine, ali su joj komunisti zabranili rad i konfiscirali imovinu 1946. godine. Djelovanje Hrvatske liječničke komore obnovljeno je 1995. godine te je novoosnovana udruga pravni sljedbenik one osnovane prije Drugog svjetskog rata.

Možda najvažnija ovlast joj je davanje i oduzimanje licenci za samostalan rad, čime ima potpunu kontrolu nad strukom jer je članstvo obvezno. Komora također određuje najniže cijene rada privatnih liječnika, odobrava pojedinačne cijene liječničkih usluga privatnih liječnika i obavlja stručni nadzor nad radom liječnika.

  • +4
  • +1

Dva apartmana Hrvatske liječničke komore u Šubićevoj ulici u Zagrebu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HLK

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!