Vijest o razrješenju Dejana Jovića HDZ-ovce je zatekla usred konferencije za novinare na temu Jovićevih izjava. 'Ako je do razrješenja doista došlo, onda je Josipović postupio onako kako se od predsjednika RH i očekuje', kazao je član Predsjedništva i međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač.

Nešto konkretniji ipak je bio Vladimir Šeks smatrajući da je Josipovićev potez izraz krajnje nuždes obzirom na to 'da je Jović sada prekardašio svaku mjeru'.

'Mislim da je ključni motiv predsjednika to da je procijenio da bi mu daljnje zadržavanje Jovića ugrozilo kampanju jer bi ga se povezivalo s Jovićevom osobnošću', rekao je Šeks.

Šeks se prisjetio da je Jović i ranije u nizu tekstova i nastupa, pa i u svojoj knjizi 'Uzroci raspada Jugoslavije', izražavao žaljenje zbog raspada Jugoslavije, čime je, kaže HDZ-ov saborski zastupnik, i Josipovića stavljao u vrlo delikatnu poziciju.

Međutim spomenutu knjigu Jović je objavio 2003. Samo godinu dana kasnije, unatoč tome, Jovića je za savjetnika uzeo tadašnji ministar vanjskih poslova, HDZ-ov Miomir Žužul, a nakon njegovog odlaska kao savjetnika ga je zadržala i Kolinda Grabar Kitarović.

'Jović tada nije eksplicitno izražavao stajališta ovakvog kalibra kao što su ova što ih je izrekao neki dan u časopisu Politička misao. Jovićeva knjiga izražava nostalgiju prema raspadu Jugoslavije i u njoj govori o raspadu Jugoslavije kakvu je on zamišljao da je trebala biti - zajednica ravnopravnih naroda na temeljima demokratskog socijalizma. To je bilo žaljenje za takvom Jugoslavijom, što je političko stajalište s kojim se može polemizirati, ali ovo što je zadnjih godina iznosio u raznim esejima i opservacijama, kao što je ovaj prije neki dan, to je nešto posve drugo od izražavanja preferencija o karakteru bivše Jugoslavije', pokušao je pojasniti Šeks.

Podsjetimo, Jović je u časopisu Politička misao Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ustvrdio da je referendum o hrvatskoj nezavisnosti u svibnju 1991. bio 'vrlo neliberalan' te da nije održan u slobodnim okolnostima.

'Radi se o stajalištu koje negira legitimitet referenduma, a time i samostalnosti i temelja moderne hrvatske države', kazao je Kovač.

Jedan od glavnih političkih aktera u doba kada se održavao referendum o nezavisnosti Vladimir Šeks također nije štedio riječi.

'Teze prema kojima je Jović referendum o nezavisnosti okarakterizirao protuslobodarskim, nedemokratskim i takvim da su se građani izjašnjavali na njemu bez slobodne volje, u ozračju straha, u ozračju nasilja - one su činjenično neistinite, revizionističke i vrlo opake', poručuje Šeks.

Podsjeća da je na referendumu 1991. od upisanih 3.625.000 birača na birališta izašlo 83,52 posto građana te da se on odvijao sedam dana. Na njemu se, dodaje, od izašlih birača čak 83,4 posto opredijelilo za hrvatsku opciju.

'To je bio narodni plebiscit jer je izašlo, od 3,6 milijuna, čak tri milijuna ljudi, a 83 posto se opredijelilo za hrvatsku nezavisnost. Oni koji se nisu opredijelili je onih 17 posto koje su srpske vođe pobune sprečavali i prijetili im zbog izlaska na referendum', kaže Šeks.Odluka na referendumu bila je, kaže, jasna poruka kojim putem Hrvatska želi kročiti, ali je bila i temelj za saborske odluke o samostalnosti i nezavisnosti.

'Osporavanje tog temelja hrvatske državnosti, referenduma, znači osporavanje legitimiteta nastajanja hrvatske države', poručio je Šeks.

353105,319206,310573,310285