Pema procjenama energetskih analitičara, zbog ukrajinskih udara izvan pogona je više od četvrtine ruskih kapaciteta za preradu nafte. Posljedice su posebno vidljive na domaćem tržištu, gdje se sve teže osiguravaju dovoljne količine benzina.

Dodatnu pozornost izazvalo je pismo koje je predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu uputio predsjednik uprave Rosnjefta Igor Sečin, prenosi ruski neovisni portal Meduza. U njemu Sečin nastalu situaciju opisuje kao 'nezapamćenu' te traži hitne mjere kako bi se stabilizirala opskrba gorivom.

Među prijedlozima su privremeno ukidanje obveze prodaje goriva na burzi, ograničavanje kupnje preprodavačima te davanje prednosti krajnjim potrošačima.

Također predlaže da naftne kompanije budu obvezne prerađivati najmanje 30 posto proizvedene sirove nafte u Rusiji, da se na tržište privremeno vrati gorivo nižeg standarda 'Euro-3' te da država stvori uvjete u kojima bi uvoz benzina bio financijski isplativ.

Satima se čeka na gorivo

Nestašice nisu ograničene na područja blizu Ukrajine. U sibirskom Irkutsku, udaljenom oko 4800 kilometara od bojišnice, redovi na benzinskim postajama postali su toliko dugi da su lokalne vlasti najavile postavljanje prijenosnih kemijskih toaleta uz prometnice.

Jedna od vozačica, Aljona Sadovnikova, ispričala je da je zajedno sa suprugom i jednogodišnjim djetetom čekala gotovo 18 sati kako bi natočila gorivo, prenosi Fortune.

Prisjetila se kako je sredinom lipnja prvi put naišla na benzinsku postaju koja je gorivo prodavala isključivo vozačima s posebnim kuponima.

'Užasnula sam se. Jesmo li se vratili u Sovjetski Savez pa ponovno trebamo kupone?', rekla je 26-godišnjakinja.

Putin priznaje problem, ali...

Problemi s opskrbom gorivom dolaze u trenutku kada se rusko gospodarstvo već suočava s visokom inflacijom, slabijom potrošnjom i visokim kamatnim stopama.

Ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu pritom se nastavljaju. Među posljednjim metama bio je i naftni terminal u Sankt Peterburgu, koji je već bio pogođen ranije ove godine.

Vladimir Putin priznao je da postoje poteškoće u opskrbi gorivom, no ustvrdio je kako ukrajinski napadi nisu izazvali kritičnu situaciju.

Kako bi povećao količine za domaće tržište, Kremlj je zabranio izvoz benzina i kerozina. Istodobno je Rusija počela uvoziti benzin iz Indije, unatoč tome što je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte.

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak tvrdi da je tržište 'teško, ali pod kontrolom', dok ministar financija Anton Siluanov odbacuje tvrdnje da je nestašica uzrokovala značajniji rast cijena.

Tučnjave na benzinskim postajama i zatvaranje crpki

Iz različitih dijelova Rusije, međutim, stižu drukčije informacije. Na društvenim mrežama svakodnevno se pojavljuju snimke kilometarskih kolona ispred benzinskih postaja te građana koji negoduju zbog nestašica i rasta cijena, navodi Euronews.

'Televizija govori jedno, a stvarnost je potpuno drugačija. Redovi su posvuda', rekao je Andrej, stanovnik Moskve.

Drugi građanin, Maksim, kaže da satima čeka na gorivo. 'Zemlja proizvodi naftu, a nema benzina. Kako je to uopće moguće?'

U Krasnodarskoj oblasti zatvorena je najmanje trećina benzinskih crpki, dok su na okupiranom Krimu vlasti odlučile prioritet dati opskrbi komunalnih i hitnih službi. Građani gorivo mogu kupiti samo ako ostanu višak zaliha.

Ukrajinski dronovi sve dublje pogađaju Rusiju

Ukrajina posljednjih mjeseci intenzivira napade na rusku energetsku infrastrukturu. Samo tijekom svibnja dronovima je pogođeno 16 rafinerija, uključujući osam od deset najvećih u zemlji.

Prema navodima Reutersa, moskovska rafinerija nakon jednog od napada mogla bi ostati izvan pogona najmanje šest mjeseci. Napadi se izvode stotinama, pa i više od tisuću kilometara od bojišnice.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takve operacije naziva 'dalekometnim sankcijama', poručujući da će 'ako Ukrajina bude u plamenu, to biti i Moskva'.