PAPA PRED 700 UGLEDNIKA U HNK

'Savjest je temelj slobodnog i pravednog društva'

papa Benedikt XVI.

papa Benedikt XVI.

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/Pixsell

U relativno kratkom, ali sadržajnom govoru, papa Benedikt XVI. je pred okupljenim uglednicima u Hrvatskom narodnom kazalištu poručio da je 'savjest temelj slobodnog i pravednog društva'. Pokušao je okupljenima objasniti da se kvaliteta društvenog i građanskog života, kvaliteta same demokracije, mjeri po tome koliko se savjest kao kritički čimbenik poštuje i njeguje
Petar Glebov/PIXSELL

Petar Glebov/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

Papa Benedikt XVI. pohvalio je inicijativu da se susret sa 700 hrvatskih uglednika održi u tako - kako je rekao - 'znakovitom mjestu koje izražava hrvatski nacionalni i kulturni identitet'. Na susret s Papom došli su predstavnici civilnog društva, političkog, akademskog, kulturnog i gospodarskog života te predstavnici diplomatskog zbora i vjerskih zajednica. Samo njih 16 imali su priliku razgovarati s Papom.

Papa je pozdravio predstavnike drugih crkvi i kršćanskih zajednica, kao i predstavnike židovske i muslimanske religije, kazavši da religija stavlja čovjeka u odnos s Bogom te stoga treba biti snažan čimbenik mira: 'Religije se uvijek moraju pročišćavati prema ovoj istinskoj biti, kako bi odgovorile svom izvornom poslanju', kazao je Benedikt XVI.

Ubrzo je prešao na središnju temu svojega kratkog promišljanja, a to je pitanje savjesti, za koju kaže da je temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj, tako i na nadnacionalnoj razini. Mislio je, naime, na Europu. Rekao je da je Hrvatska oduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu te da će uskoro to biti i na političko-institucionalnoj razini.

Papa smatra da priznavanje i jamstvo slobode savjesti, ljudskih prava, slobode znanosti i time slobodnoga društva, vodi do kvalitete društvenoga i građanskoga života i do kvalitete same demokracije: 'Ako se savjest, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ograniči u subjektivni okvir u koji se smješta religiju i moral, onda krizi Zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se, naprotiv, savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost.'

Petar Glebov/PIXSELL

Petar Glebov/PIXSELL

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

Papa je svakako želio spomenuti isusovca Ruđera Boškovića, rođenog u Dubrovniku prije 300 godina (18. svibnja 1711) jer, kako je rekao: 'Vrlo dobro utjelovljuje sretnu svezu između vjere i znanosti koje se uzajamno potiču na propitivanje, koje je istovremeno otvoreno, raznoliko, ali i sintetičko.'

Istaknuo je da u Boškoviću 'imamo analizu, proučavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali i strast za jedinstvom, što je tipično za katoličku kulturu'. U tom smislu Papa je pozdravio osnivanje Katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj kao znak nade. Nazvavši Boškovića 'slavnim Hrvatom, osobom koja je štovala istinu, ali koja je znala da ga ona nadvisuje', Papa je zaokružio svoj govor o potrebi oblikovanja savjesti isticanjem potrebe da se ona dogodi u odgoju djece i mladih u proučavanju Svetog pisma koje je 'veliki kodeks' europske kulture.

Na kraju, Papa je pozvao predstavnike cjelokupnog hrvatskog društva na 'aktivnu ljubav, na logiku besplatnosti, na dragovoljno služenje siromašnima i patnicima, ali i na odgovorno ponašanje na području politike i ekonomije, tako da bi život bio ugodan, a naši gradovi gostoljubivi i bogati ljudskim sadržajima s izrazitom etičkom crtom'.

Zadnje riječi prije blagoslova Papa je posvetio vjernicima laicima koji bi, prema njegovim riječima, trebali 'promovirati socijalnu pravdu, braniti život i obitelj, zagovarati slobodu vjere i promovirati istinske vrijednosti u odgojnim procesima'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi