Predstojnica Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić smatra da se situacija oko rezultata predsjedničkih izbora nepotrebno komplicira, no i da je sasvim legitimno rješenje potražiti na Ustavnom sudu. U suštini, potrebno je odgovoriti na dva pitanja: broje li se nevažeći listići i je li u drugom izbornom krugu potrebna relativna ili apsolutna većina
'Nevažeće listiće treba isključiti, ne zbrajati ih i gotovo. To je najbolje rješenje', ocijenila je za tportal pravna stručnjakinja, koja smatra da bi se u suprotnom dao pravni legitimitet biračima koji su poništili listiće. Po njoj, u tome se prvi i drugi krug izbora moraju izjednačiti.
I prema pravorijeku Ustavnog suda iz 1995. godine broje se samo važeći listići, odnosno oni na kojima se nedvojbeno može utvrditi za koga se birač izjasnio.
U slučaju da se u obzir uzimaju i nevažeći listići, kako je to bilo u prvom krugu, otvara se pitanje o relativnoj ili apsolutnoj većini.
'U drugom krugu izbora, s dva kandidata, to vam je uvijek problem i postavlja se pitanje je li zakon u skladu s Ustavom. Legitimno je postaviti takvo pitanje Ustavnom sudu. To je najbolje rješenje: raščistimo sve do kraja, čak i ako se sumnja čini malom i smiješnom', rekla je Sanja Barić
Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je situaciju izvorno komentirao za tportal.hr, ustvrdio je da su u DIP-u u drugom krugu napravili tehničku omašku jer su krivo izračunali udio glasova pojedinih kandidata u ukupnom broju birača iz tog kruga.
'S obzirom na to da Ustav, jednako kao i ZIP, kao relevantnu kategoriju za izračun izbornog rezultata uzima broj birača koji su glasovali, bilo je potrebno izračunati udio glasova pojedinog kandidata u tom broju, a ne broj glasova pojedinog kandidata spram važećih listića što je DIP napravio u drugom izbornom krugu', naveo je Đulabić.
DIP je u prvom krugu primijenio ispravnu metodologiju izračuna udjela glasova pojedinog kandidata u ukupnom broju onih koji su glasovali (doduše, uz pogrešku od nekoliko promila), ali to nije ponovio u drugom krugu, upozorava pravni stručnjak.
'S obzirom na to da se u drugom krugu primjenjuje pravilo relativne većine, potrebno je utvrditi koliko je glasova dobio pojedini kandidat te koliko je bilo nevažećih listića i to sve staviti u odnos prema broju birača koji su glasovali u tom krugu, a ne u odnos prema važećim listićima, što je napravio DIP', naveo je Đulabić, nadajući se da će prilikom objave potpunih rezultata navedena greška biti ispravljena i da će biti objavljeni precizni podaci.
Zaključno, prema važećem zakonodavstvu, nova predsjednica legalno je izabrana u drugom krugu predsjedničkih izbora, i to relativnom većinom glasova (49,37 posto) birača koji su glasovali u drugom krugu, ustvrdio je Đulabić na svom blogu Administratio Publica
