napeta rasprava

Sabor sutra glasuje o obnovi Banije, članstvu u HGK i Nacionalnoj razvojnoj strategiji

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 28.01.2021 21:53
  • Objavljeno 28.01.2021 u 21:53
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

U saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti oporba je u četvrtak upozorila kako iz opsežnog dokumenta nije vidljivo koji su učinci tih mjera te da su ih stoga morali pratiti u medijima.

U Izvješću su pobrojane mjere, ali nismo vidjeli njihove učinke, upozorio je u ime Kluba SDP-a Željko Pavić. Mirela Ahmetović (SDP) rekla je kako je Izvješće trebalo dati učinke mjera o zaštiti pučanstva, ali da u njemu nisu navedeni. Imali ste priliku predstaviti ih, ali to niste učinili, dodala je.

Dalija Orešković (Centar) istaknula je kako je glavno pitanje tko upravlja krizom. Ustvrdila je kako je Stožer civilne zaštite postao trajan kao i korona, a nakon potresa u naše je živote ušao još jedan stožer, iako zakon to ne predviđa. Stožer je postao sam sebi svrha, kompromitiran je i politiziran i ne daje odgovor kako se upravlja krizom. Stvorio je nejednakost i nesigurnost, ocijenila je.

Davor Dretar (Domovinski pokret) najavio je podnošenje zakonskog prijedloga o beneficiranom radnom stažu za medicinsko osoblje uključeno u borbu protiv pandemije koronavirusa. Prijedlog da se beneficirani radni staž omogući zdravstvenom osoblju koje u borbi protiv koronavirusa podnosi ogroman teret i iscrpljeni je dugotrajnom koronakrizom, najavila je i Katarina Peović (Radnička fronta).

Miro Bulj (Most) rekao je kako iz Izvješća treba izvući pouke, upozorivši kako je pandemija pokazala brojne probleme u sustavu zdravstva. Podsjetio je kako nije podržao djelovanje stožera bez vremenskog ograničenja ustvrdivši kako je stožer političko tijelo koje odgovara Vladi i donosi političke odluke. Zauzeo sa za otvaranje kafića uz poštivanje epidemioloških mjera. Upozorio je i na problem višemjesečne neisplate putnih troškova djelatnicima kninske bolnice.

Provedeno je i izjašnjavanje o amandmanima na Prijedlog izmjena Zakona o obnovi potresom pogođenih područja među kojima su prihvaćeni oni Odbora za zakonodavstvo i HDZ-a, a provedeno je i izjašnjavanje o amandmanima na Prijedlog nacionalne strategije razvoja RH do 2030.

Zastupnici Hrvatskog sabora glasovat će u petak o raspravljenim točkama dnevnog reda, među kojima su Prijedlog izmjena Zakona o obnovi potresom pogođenih područja, Prijedlog nacionalne razvojne strategije RH do 2030. te Prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Republiku Hrvatsku su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 6,2 s epicentrom kod Grada Petrinje. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice je golema te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene te oštećene. Materijalna šteta prijavljena je i na području Karlovačke te Zagrebačke županije.

Kod financiranja obnove za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima sukladno posebnom propisu, te su iz navedenih razloga koji su ranije detaljno obrazloženi ova područja izuzeta od sudjelovanja u financiranju obnove.

Na temelju Zakona pokrenut će se obnova područja stradalih potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji i Karlovačkoj županiji te je u tu svrhu odgovarajuće dorađen već postojeći zakonodavni okvir. Pokretanjem obnove i stambenog zbrinjavanja na području spomenutih županija na temelju ovoga Zakon nesporno će se uspostaviti uvjeti za normalizaciju života u pogođenim područjima, a pokretanje obnove doprinijeti će pozitivnim gospodarskim i ostalim učincima koji su posebice od značaja za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

Nacionalna razvojna strategija do 2030., dokument koji je predložila Vlada kao "krovni strateški dokument za desetljeće pred nama" i Hrvatsku vidi kao "konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture”. Postavljena su četiri razvojna smjera: održivo gospodarstvo, jačanje otpornosti, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran razvoj.

Glasovat će se i o izmjenama Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) koje je predložio Most zatraživši ukidanje plaćanja obvezne članarine prema HGK što bi rasteretilo poduzetnike parafiskalnih nameta.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!