Ne samo da su nepredvidljivi, već se kada udare osjećate potpuno nemoćnim dok čekate da se smiri podrhtavanje i nadate da ništa neće pasti na vas. Stoga ne treba čuditi to da su potresi mnogima možda i najstrašnija prirodna katastrofa koja može pogoditi ljude, a mnogi od nas dobro se sjećaju onih 2020. godine u Zagrebu i Petrinji.

Ovi tragični događaji mnoge su osvijestili da je važno razumjeti potrese, a jedna od osoba koje su svojim stručnim znanjem željele pomoći u tome je i poznati hrvatski geofizičar s australskom adresom Hrvoje Tkalčić. Već otprije cijenjen u seizmološkoj znanosti kao redoviti profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Nacionalnom sveučilištu Australije u Canberri, u javnosti se iskazao objavama na društvenim mrežama nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Ovog tjedna na društvenim je mrežama istaknuo da mu je u znanstvenom časopisu Seismica 26. studenog objavljen novi rad, u kojem je sa suradnicima pregledao još jednom podatke o potresima u Hrvatskoj iz 2020. godine.

Uz to, njegova knjiga, 'Potresi: divovi koji se ponekad bude' iz 2022. godine uskoro dobiva svoje englesko izdanje pod naslovom 'When Worlds Quake' u izdanju izdavačke kuće Princeton Press University.

'Recenzije i kritike dirnule su me do suza: od kolega stižu samo pohvale, Kirkus Reviews ocijenio je moj entuzijazam zaraznim, knjigu 'strastvenom znanstvenom pričom o izvanzemaljskom svijetu unutar našega planeta', a Princeton University Press 'fascinantnom pričom o tome kako potresi otkrivaju tajne Zemlje i drugih planeta, protkanom osobnim doživljajima'. Neki su rekli da ponekad previše izlažem protagoniste – možda, ali tako pišem. Znanost je sve samo ne hladna i zato je osobne priče čine živom i humanom. Ali ono što me najviše iznenadilo i dirnulo reakcije su ljudi koji su mi pisali kako im čitanje mojih objava pomaže da se prestanu bojati, da shvate da potresi nisu kazna, već dio naše geološke baštine', napisao je Tkalčić na Facebooku u objavi koja je bila povod da se javimo ovom znanstveniku koji je, uz znanstveni, vrlo motiviran i za znanstveno-popularni rad.

Seizmološka saznanja mogu spasiti živote

U svojoj objavi Tkalčić se prisjetio da se knjiga naposljetku razvila iz objava na Facebooku, a 2020. godine pisao ih je iz Canberre, u kojoj je od sestre doznao da je Zagreb pogodio jak potres 22. ožujka. Navodeći da se osjećao bespomoćno jer je bio na drugom kontinentu, pisao je objave kako bi objasnio 'rodbini, prijateljima, i svima koji su se probudili u strahu, što se dogodilo, zašto se dogodilo i kako dalje živjeti s tim divovima koji drijemaju ispod nas'.

No, neovisno o tome jeste li u Australiji ili Hrvatskoj, pitamo našeg sugovornika na koji nam način seizmolozi i njihova istraživanja mogu pomoći. Kao što je poznato, potresi se ne mogu predvidjeti, niti prevenirati, što ističe i sam Tkalčić. Ipak, objašnjava nam da, iako još nismo blizu uspješnom predviđanju potresa, radi se na tome. U međuvremenu svako saznanje seizmologije i geofizike može biti itekako dragocjeno za sigurnost ljudi i potencijalno spašavanje života.

'Bolje poznavanje Zemljine unutrašnje građe i fizike mehanizma potresa na nekom području dovodi do boljih simulacija trešnje u slučaju potresa i prognoza štete te do poboljšanja kodova za gradnju, što je pozitivan pomak u odnosu na ono gdje smo bili prije instrumentalne seizmologije. Potrese nastojimo razumjeti, kao što se u medicini pokušavaju razumjeti zloćudne bolesti, a s druge strane koristimo ih i kao alat za osvjetljavanje unutrašnje građe te dinamike Zemlje i drugih planeta', objasnio je Tkalčić za tportal.

Dodao je i kako mu se čini da su ljudi u Hrvatskoj te općenito na Mediteranu znatiželjni oko potresa te da i u europskim centrima prednjače u odnosu na druge po broju javljanja nakon podrhtavanja tla. No, s druge strane, istaknuo je i da su potresi 2020. godine pokazali da su ljudi istovremeno nespremni i iznenađeni.

'Važno je da zaborav nakon tih potresa ne bude brz i da ljudi budu osviješteni o tome kakvu geološku baštinu imaju. Velika odgovornost je na hrvatskoj Vladi da to prepozna i djeluje. Bitno je da fizika Zemlje bude sastavni i ravnopravni dio školskih programa i da se mladi ljudi na vrijeme informiraju o relevantnosti istraživanja u tom području znanosti, bilo da se radi o čvrstoj Zemlji, oceanima ili atmosferi', predložio je profesor Tkalčić kako bi mladi u Hrvatskoj, konkretno kroz obrazovanje, mogli biti spremniji na potrese od sadašnje generacije.

Podrhtavanja u Jadranu zahvaljujući Africi

Ta spremnost, po svemu sudeći, itekako će nam trebati. Naime, u opisivanju svojeg novog znanstvenog rada u časopisu Seismica, Tkalčić je preko društvenih mreža pojasnio da su analizirali sedam potresa u jadranskom području, za koje je istaknuo da, osim što su najsvježiji, ujedno za njih postoje odlični podaci zahvaljujući seizmogramima. Konkretno, radi se o svima znanim potresima u Zagrebu i Petrinji, ali i o dva podrhtavanja u samom Jadranskom moru (središnji 2021. i južni Jadran 2024. godine) te dva u Italiji (Costa Marchigiana Pesarese 2022. i Marradi u Toskani 2023.). Objavljujući kartu spomenutih potresa, naglasio je da 'šarene lopte za plažu' označuju iznimno bitne informacije za njihovo razumijevanje.

'Zamislite da je potres mali nagli lom u stijeni duboko ispod zemlje, kao kad se neka ploča napokon slomi pod ogromnim pritiskom. Taj lom ne ide bilo kako, nego ima određeni smjer u prostoru: stijena se na jednoj strani rasjeda pomiče prema gore ili dolje ili bočno u odnosu na drugu stranu. Seizmografi na raznim stranama svijeta uhvate valove koji iz tog loma izlaze u svim smjerovima. Kad mi sve to posložimo na računalu, dobijemo kuglu koja izgleda kao lopta za plažu, podijeljena na bijele i crvene segmente. Ta lopta je svojevrsni otisak prsta potresa: bijela polja pokazuju odakle su prvi valovi gurnuli tlo prema gore, a crvena odakle prema dolje. Dvije linije koje se križaju između bijelog i crvenog dvije su moguće ravnine rasjeda; jedna je prava, po kojoj se stijena stvarno pomaknula, a druga je tek okomita sjena', objašnjavao je Tkalčić na društvenim mrežama simbole koje seizmolozi koriste u svojim istraživanjima.

U ovom konkretnom slučaju, dodao je, većina potresa 'ima uzorke s crvenim u sredini jer se stijena ovdje uglavnom gnječi i diže', ali potres u Toskani je izuzetak jer je tamo stijena klizila dolje. Navodeći da je to kao da se 'gornji dio planine malo opušta nakon stoljetnog gnječenja'. I upravo kad se ove 'lopte' pogledaju u cjelini, naglasio je Tkalčić, možemo shvatiti zašto se 'Zemlja ponekad probudi unutar i oko Jadrana'.

'To su tektonske sile u litosferi koje dovode do većine potresa na Zemlji (izuzetak su vulkanski potresi), pa tako i u našim područjima, gdje Afrička ploča s juga gura mikroploču Adria prema Euroazijskoj ploči na sjeveru. To dovodi do skupljanja napetosti koja se s vremena na vrijeme pucanjem stijenske mase oslobodi u obliku seizmičkih valova, a taj fenomen zovemo potres. To su globalni procesi koji traju milijunima godina i stojimo mali pred njima kao kad noću dignemo pogled prema zvjezdanom nebu', pojasnio nam je Tkalčić svoju objavu na Facebooku o tome kako afrički kontinent utječe na naše podneblje.

'Ne možemo se oduprijeti prirodnim silama, ali se možemo pripremiti'

Pritom je dodao da je hrvatska obala osobito komplicirana jer 'sjeverozapadni dio, od Šibenika do Istre, ima jedan niz rasjeda, dok jugoistočni, od Dinare do Dubrovnika, nosi najveći rizik'. Podsjećajući na potrese u Hrvatskoj i regiji od 1667. godine u Dubrovniku pa do danas, Tkalčić je svojim pratiteljima istaknuo i da 'živimo u periodu skupljanja napetosti u području Jadrana i njegovu okruženju'. Na tom tragu, pitamo našeg sugovornika možemo li postići to da buduća podrhtavanja prođu bez žrtava.

'Ne možemo se izvući niti oduprijeti prirodnim silama, ali možemo se pripremiti. Možemo se pridržavati kodova gradnje, možemo bolje i pametnije graditi. Jer, kao što se kaže, ljudi ne pogibaju od potresa, nego od infrastrukture. Više puta sam u svojim objavama, a naročito u knjizi, naglašavao to te pokušao objasniti jednostavnim rječnikom fenomen potresa i zbog čega je njihovo predviđanje tako kompleksan problem', rekao nam je hrvatski profesor seizmologije s australskom adresom.

Ipak, istaknuo je da u Hrvatskoj potresi srećom nisu ni toliko jaki ni česti kao u nekim drugim dijelovima svijeta. Kao primjere dao je znatno nestabilnija područja kao što su Kalifornija, Japan, Kina, Indonezija, Novi Zeland, Čile, Iran, Turska i Grčka.

Pripremite se za potrese, pratite savjete civilne zaštite

Iako za niže razine školstva ističe da trebaju uvesti više učenja o potresima, Tkalčić je istaknuo da, kad je riječ o visokoškolskom obrazovanju, Hrvatska može biti ponosna.

'Na sreću, na sveučilišnom nivou imamo u dodiplomskom i postdiplomskom studiju geofizike jednu od najstarijih tradicija u Europi. Htio bih ovim putem poručiti mladim ljudima u Hrvatskoj da je zbog sadašnjih i budućih svemirskih misija, uz planetarne znanosti, biomedicinu i inženjerstvo, geofizika zaista znanost 21. stoljeća. Seizmologija je postala znanost koja se ne bavi samo potresima, nego je i forenzična znanost kojom osluškujemo cijeli planet, od potresa, vulkana i cunamija do otapanja ledenjaka, ambijentalnog šuma Zemlje, migracija kitova, eksplozija i prometa, da navedem samo neke od fenomena koji se istražuju seizmologijom', rekao je Tkalčić, pozivajući mlade da razmisle o bavljenju tom znanošću.

Upitan o ključnim savjetima ljudima u slučaju potresa, naš sugovornik pozvao je čitatelje da pronađu online vodič za preživljavanje koji je objavila civilna zaštita. Na 16 stranica mogu se naći praktični savjeti kako pripremiti komplet za preživljavanje prije potresa, što raditi tijekom njega, kao i posebne napomene za osobe s kroničnim bolestima, smetnjama vida, kretanja i govora i drugim otežavajućim okolnostima.

'Neka od najljepših mjesta za život na našem planetu nalaze se relativno blizu rubova tektonskih ploča i Hrvatska tu nije izuzetak. Zato s potresima treba naučiti živjeti', zaključio je Tkalčić u razgovoru za tportal povodom objave novog znanstvenog rada te skorašnjeg engleskog prijevoda svoje knjige.