Veća ulaganja u obranu najbolji su način da se odvrati moguću agresiju, poručila je u subotu u Dubrovniku zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, dok je hrvatski ministar obrane obećao da će Zagreb ispuniti svoje obveze kada je riječ o povećanju izdvajanja za obranu.
Šekerinska je sudjelovala na panelu „Jačanje europskih obrambenih sposobnosti: Izazovi i prilike” u sklopu Dubrovnik Foruma.
„Cilj NATO-a je da bude snažniji, pravedniji i ubojitiji, ne zato jer želimo biti agresivan Savez nego zato jer želimo odvratiti bilo kakvu potencijalnu prijetnju”, rekla je Šekerinska.
Ona je kazala da se države članice NATO-a slažu da je Rusija ”jasna i neposredna opasnost” i „glavna prijetnja euroatlantskoj sigurnosti”, napomenuvši da se ne smije zanemariti niti prijetnju terorizma.
vezane vijesti
Invazija na Ukrajinu u veljači 2022. i još prije, 2014., jasan je pokazatelj kakve Rusija ima apetite i planove, rekla je.
„Ne smijemo biti naivni, ne smijemo se opustiti”, naglasila je.
Države članice NATO-a dogovorile su na samitu u Den Haagu potkraj lipnja da će povećati potrošnju za obranu na pet posto BDP-a do 2035.
Šekerinska je istaknula da je to „jako važna i povijesna odluka bez presedana” te da je sada treba provesti u djelo, vodeći posebno računa o razvoju obrambene industrije i ne zaboravljajući pritom Ukrajinu.
„Ako želimo pokazati jedinstvo i solidarnost, svi moramo ispuniti svoje obveze i povećati potrošnju za obranu”, rekla je.
Naglasila je pritom važnost pravedne raspodjele tereta, na čemu se inzistira, kako je podsjetila, od samih početaka Saveza, od predsjednika Dwighta Eisenhowera i Johna Kennedyja.
Na pitanje koliko države članice NATO-a mogu biti fleksibilne u ostvarivanju tog cilja, Šekerinska je istaknula da su ciljevi koje treba ispuniti već detaljno dogovoreni te da će se napredak pozorno pratiti kao i do sada.
Dodala je da je suradnja EU-a i NATO-a na području obrane korisna za obje strane.
„NATO će ostati temeljni kamen naše kolektivne obrane”, rekla je.
Podsjetila je da je EU usvojio plan za povećanje ulaganja u obranu koji bi trebao mobilizirati 800 milijardi eura do 2030.
Naglasila je također važnost suradnje u zaštiti kritične podmorske infrastrukture, na području kibernetičke sigurnosti te razvoja obrambene industrije.
Anušić: Hrvatska će ispuniti svoje obveze
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da će Hrvatska ispuniti svoje obveze kada je riječ o povećanju potrošnje za obranu.
Po njegovim riječima, Hrvatska je ove godine dosegnula cilj izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu, 2027. doći će na 2,5 posto, 2030. na 3,5 posto, a 2035. na 3,5 posto plus 1,5 posto kako je dogovoreno na samitu NATO-a u Den Haagu.
Pritom je naglasio da nije bit u tome da samo kupujemo naoružanje, da zadovoljimo statistiku, nego da razvijamo svoje obrambene sposobnosti i industriju, uzimajući u obzir iskustva iz rata u Ukrajini u kojem se pokazala važnost novih tehnologija i novih načina ratovanja.
Ministar je također upozorio na veliku opasnost od eskalacije situacije na području jugoistočne Europe gdje i dalje vladaju velike političke nestabilnosti.
„Tu ponovno apeliram na naše NATO saveznike, na sve, da se obrati pažnju na Kosovo, da se obrati pažnju na BiH, da se obrati pažnju na situaciju koja može vrlo lako eskalirati i vrlo lako postati slična onoj iz 1990-ih godina”, rekao je.
„Da je Rusija uspjela okupirati Ukrajinu u prvim mjesecima invazije, budite uvjereni da bi se sukob prelio na ovaj dio jugoistoka Europe. Zato moramo biti svjesni i preventivno djelovati”, dodao je.
Govoreći što Hrvatska planira konkretno učiniti da bi povećala potrošnju za obranu na pet posto BDP-a do 2035., Anušić je rekao da Zagreb upravo donosi detaljan plan i strategiju razvoja oružanih snaga.
„Razvijat ćemo se u onim sposobnostima koje smo koordinirali s našim saveznicima u NATO-u i generalno promatrajući naše potrebe”, rekao je.
Pritom je prvenstveno istaknuo protuzračnu obranu, zatim elektroničku i kibernetičku zaštitu, dronove i oklopna vozila, dok su višenamjenski borbeni zrakoplovi već u funkciji. Po njegovim riječima, 15 država članica NATO-a iskazalo je namjeru da isporuči dvije korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu.
U cilj od 1,5 posto spada razvoj infrastrukture dvojne, civilne i vojne, namjene, odnosno prometni koridori za kretanje postrojbi, željeznički, cestovni i zračne luke, vojarne, podatkovni centri, civilna zaštita te zaštita od požara. Hrvatska će tako uz pomoć EU fondova nabaviti još dva kanadera pa ćemo ih imati sedam, najavio je.
Turner: SAD neće napustiti Europu
Američki republikanski kongresnik Michael Turner istaknuo je na panelu da je sudjelovanje šestero članova američkog Kongresa na Dubrovnik Forumu jasna poruka da SAD neće napustiti Europu.
„To je snažna poruka naše predanosti transatlantskom savezu, važnosti NATO-a, važnosti bilateralnih odnosa s Hrvatskom i važnosti Balkana za nas”, rekao je.
„Ne idemo nikamo”, naglasio je.
Rekao je da je Hrvatska mnogo postigla u zadnjih 30 godina, gospodarski se razvila i postala članicom EU-a i NATO-a, i izrazio uvjerenost da to mogu postići i druge zemlje u jugoistočnoj Europi, iako još moraju dosta toga učiniti.
U pogledu zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trumpa da države članice NATO-a povećaju potrošnju za obranu, Turner je rekao da Sjevernoatlantski ugovor ne govori isključivo o američkom sigurnosnom jamstvu nego o uzajamnom jamstvu, što znači da su sve države članice odgovorne za vlastitu obranu.
„Trump nije jedini zagovornik povećanja potrošnje. I Putin ima u tome glas (...)”, rekao je, obećavši da će SAD i dalje biti uz Ukrajinu.
Turner je preporučio jačanje ulaganja u proturaketne sustave, dronove, ali i u konvencionalnu vojsku.
