posljedica rata

Ruska imovina u norveškom fondu, najvećem na svijetu, preko noći postala bezvrijedna

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 03.03.2022 18:37
  • Objavljeno 03.03.2022 u 18:37
Neboderi u Oslu u bojama ukrajinske zastave

Neboderi u Oslu u bojama ukrajinske zastave

Izvor: EPA / Autor: Javad Parsa

Ruska imovina norveškog stabilizacijskog fonda, najvećeg u svijetu, postala je bezvrijedna nakon ruske invazije na Ukrajinu, a njezina će prodaja, po nalogu vlade, potrajati, izjavio je u četvrtak izvršni direktor fonda

Na kraju prošle godine vrijednost ruske imovine u portfelju fonda iznosila je oko 27 milijardi norveških kruna (tri milijarde dolara), što je odgovaralo 0,2 posto njegove ukupne vrijednosti. Na kraju 2020. iznosila je 30 milijardi kruna.

Do srijede 2. ožujka vjerojatno se spustila na samo 2,5 milijardi kruna, priopćio je danas na konferenciji za novinare izvršni direktor fonda Nicolai Tangen, ističući da je točna vrijednost "vrlo upitna" budući da je moskovska burza zatvorena od ponedjeljka.

"Zapravo je više-manje otpisana", rekao je Tangen kasnije za Reuters.

Rusku imovinu fonda činili su na kraju prošle godine vlasnički udjeli u 51 kompaniji. Najvrjedniji su bili udjeli u proizvođaču plina Gazpromu, Sberbanku i naftnoj kompaniji Lukoil, koji su zajedno činili dvije trećine ukupnog iznosa.

Norveški fond držao je isključivo dionice, od kojih je 80 posto uvršteno na moskovsku burzu, 18 posto u Londonu i 0,6 posto u New Yorku, rekao je glasnogovornik fonda za Reuters.

Prije tjedan dana, u četvrtak 24. veljače ujutro, na početku ruske invazije, vodstvo fonda održalo je investicijski sastanak i nije poduzelo značajnije korake, kaže Tangen.

"Nismo zamrznuli aktivnost, ali je ona u neto izrazu bila vrlo mala", rekao je Tangen.

Mora se prodati

U nedjelju norveška vlada naložila je fondu da prvo zamrzne, a potom i da proda rusku imovinu. Zabrana uključuje i ruske dionice koje kotiraju u Londonu i New Yorku, pripovijeda izvršni direktor.

Iz fonda su poručili da će im trebati vremena da prodaju ruske dionice jer nije jasno kada će se moskovska burza ponovno otvoriti i kako će trgovina funkcionirati, a moraju voditi računa i o tome da ih ne prodaju pojedincima pod međunarodnim sankcijama.

"Tako da ne znamo kakav će biti plan", rekao je Tangen.

Rat u Ukrajini općenito "pojačava" rizik na financijskim tržištima, dodao je.

"Ima inflatorni učinak, što vidimo na energiji, hrani i drugim sirovinama iz tog dijela svijeta, ali i na gospodarskom rastu. Kako sada stvari izgledaju, (očekujemo) niži gospodarski rast", rekao je šef norveškog mirovinskog fonda.

"Kompanijama više prijeti rizik u lancu opskrbe, problemi... koji bi mogli utjecati (na njihovo poslovanje). Vidimo da se zbog toga zatvaraju neke tvornice automobila, ali zasada u relativno skromnim razmjerima", ističe.

"Sve je to, (u cjelini gledano) loše za globalizaciju", zaključuje.

Fond je najveći investitor u svijetu, a ulaže prihode od prodaje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i projekte obnovljive energije. Na kraju prošle godine vrijednost imovine koja mu je povjerena na upravljanje iznosila je 12.300 milijardi kruna.

To znači da je svakoj odrasloj građanki i građaninu i svakom djetetu priskrbio 257.000 dolara.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!