Rusija ulaže znatna sredstva u razvoj i modernizaciju svojeg raketnog arsenala, nastojeći proizvesti sustave koje će ukrajinska protuzračna obrana teže presretati. Riječ je o odgovoru na dosadašnje uspjehe ukrajinske obrane, ali i ozbiljnom problemu za Kijev u trenutku u kojem mu ponestaje presretačkih projektila.

Ukrajinska vojna obavještajna služba GUR u ponedjeljak je objavila podatke o projektilu 3M22 Cirkon, uključujući pojedinosti o njegovim dijelovima i procesu proizvodnje, piše Business Insider.

Objavljene su i informacije o glavnom proizvođaču, ruskoj obrambenoj tvrtki NPO Mašinostrojenija, koja djeluje u sklopu korporacije Taktičko raketno naoružanje. GUR je identificirao i strane komponente ugrađene u projektil, među kojima se nalaze dijelovi proizvedeni u američkim tvrtkama. Na popisu je više od 70 kompanija te deseci osoba povezanih s proizvodnjom Cirkona.

U svojoj novoj procjeni GUR je opisao Cirkon kao balistički projektil, suprotno dugogodišnjim ruskim tvrdnjama da je riječ o hipersoničnoj krstarećoj raketi. Prema podacima koje je objavila Ukrajina, Cirkon je dvostupanjski balistički projektil sa startnim i marševskim motorom na kruto gorivo.

Balističke i krstareće rakete razlikuju se prema načinu leta i dolaska do cilja. Balistički projektili obično se najprije penju balističkom putanjom, a zatim se velikom brzinom obrušavaju prema cilju. Krstareće projektile, s druge strane, pokreću mlazni motori te lete niže, unutar atmosfere.

Ukrajinska analiza tako dovodi u pitanje način na koji Rusija već godinama predstavlja Cirkon.

Nije tako brza kako tvrdi Moskva?

GUR također procjenjuje da ova raketa ne postiže brzinu koju navodi Moskva. Prema ukrajinskim podacima, njezina najveća brzina iznosi 6,8 maha, a Rusija tvrdi da može dosegnuti devet puta veću brzinu od zvuka.

Moskva je ranije svrstavala Cirkon među svoje 'nepobjedivo' hipersonično oružje. Protiv Ukrajine prvi ga je put upotrijebila u veljači 2024. godine, kada je Kijev procjenjivao da Rusija raspolaže zalihom od približno 40 takvih projektila.

Ruski arsenal u međuvremenu je povećan, iako se procjene njegove veličine razlikuju, a Cirkoni se sve češće upotrebljavaju u napadima na Kijev i druge ukrajinske gradove. Moskva se pritom snažnije oslanja na naprednije projektile nakon što je Ukrajina pokazala da može presretati druge ruske sustave.

Osim balističkih projektila, Rusi najviše koriste mlazne dronove

'Nakon što smo naučili obarati više od 90 posto krstarećih projektila i bespilotnih letjelica s benzinskim klipnim motorima, Rusija se odlučila osloniti na balističke projektile i mlazne dronove', rekao je za Business Insider Jehor Černjev, zamjenik predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne poslove ukrajinskog parlamenta.

Černjev je rekao da Ukrajina procjenjuje kako je Rusija zbog problema s preciznošću smanjila proizvodnju raketa Kinžal te se usredotočila na proizvodnju Iskandera i Cirkona. Ruske snage ove su godine intenzivirale napade balističkim projektilima, a početkom ljeta prvi su put upotrijebile i moderniziranu inačicu sustava Iskander, nazvanu Iskander-1000.

Ukrajinskoj protuzračnoj obrani znatno je teže presretati takve projektile te se Rusija sve više oslanja na njih upravo u trenutku u kojem se Ukrajina suočava s nestašicom ključnog streljiva za protuzračnu obranu. Za suprotstavljanje najzahtjevnijim ruskim projektilima Kijev ovisi o američkom sustavu zemlja-zrak MIM-104 Patriot, no upozorava da su im zalihe presretačkih raketa pri kraju.

'Ovo je nova i iznimno opasna faza rata. Od nas zahtijeva učinkovitiju borbu protiv brzih mlaznih dronova, ali i dodatnu pomoć Sjedinjenih Država u obliku projektila PAC-3 za sustave Patriot', poručio je Černjev.