Prema novoj istrazi ukrajinske analitičke tvrtke Dallas Analytics, ruski projektil pati od kvarova u sustavu navođenja, zbog čega bi mogao promašivati ciljeve za desetke kilometara, piše Kyiv Post.

Istraga se temelji na navodno procurjeloj internoj korespondenciji ruskih proizvođača oružja te analizi ostataka projektila pronađenih u Ukrajini.

Prema izvješću, ključni problem leži u komponenti nazvanoj GU-503 – visoko preciznoj žiroskopskoj jedinici koja stabilizira let projektila i korigira odstupanja u smjeru.

Bez ispravnog žiroskopa i najmanje odstupanje tijekom leta može postati katastrofalno, osobito pri hipersoničnim brzinama. Analitičari navode da pogreška od samo pola stupnja može rezultirati promašajem cilja za desetke kilometara.

U izvješću se ističe da projektil bez potpuno funkcionalnog sustava navođenja praktički 'leti naslijepo', nesposoban ispraviti odstupanja uzrokovana vibracijama motora ili atmosferskim uvjetima.

Procurili dokumenti otkrivaju probleme u proizvodnji

Dallas Analytics objavio je ono što tvrdi da je interna prepiska između dviju ruskih vojnih tvornica – tvornice Progress iz Mičurinska i Azovskog optičko-mehaničkog zavoda.

Dokument iz ožujka 2025. navodno pokazuje da se žiroskopska jedinica GU-503 godinama nije serijski proizvodila te da se za njezino testiranje i kalibraciju koristi oprema iz 1970-ih godina.

Dio ključnih komponenti više se uopće ne proizvodi, a zamjenski dijelovi nisu dostupni. Zbog političkog pritiska Kremlja i rokova proizvodnje, proizvođači su, tvrdi istraga, morali zaobilaziti standardne procedure kontrole kvalitete.

Koliko projektila Rusiji uopće preostaje?

Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da Rusija možda raspolaže sa samo jednim operativnim projektilom Orešnik.

Nakon prvog korištenja protiv ukrajinskog Dnipra u studenome 2024., Rusija je lansirala još tri projektila. Jedan je pogodio Lavovsku oblast, drugi područje Bile Cerkve južno od Kijeva, dok je još jedan bojni paket nestao iznad okupiranog dijela Donjecke oblasti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je Orešnik predstavljao kao dokaz ruske tehnološke nadmoći i sredstvo odvraćanja Zapada. Međutim, posljednjih mjeseci promijenio je retoriku te lansiranja sve češće opisuje kao testiranja, a ne kao početak serijske proizvodnje.

Može nositi nuklearno oružje

Unatoč problemima, stručnjaci upozoravaju da Orešnik i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju. Projektil ima procijenjeni domet od 3000 do 5500 kilometara te može nositi više bojevih glava, uključujući i nuklearne.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost njegova raspoređivanja u Bjelorusiji, čime bi veći dio Europe bio unutar dometa.

Iako Kremlj tvrdi da projektil leti brzinom od deset maha i da ga je nemoguće presresti, međunarodni stručnjaci osporavaju takve tvrdnje. Analitičari Poljskog instituta za međunarodne odnose ističu da se bojeve glave Orešnika ne kreću nepredvidivim putanjama poput naprednih hipersoničnih projektila, nego uglavnom slijede predvidivu balističku putanju.

To znači da bi, barem teoretski, moderni proturaketni sustavi NATO-a mogli imati mogućnost njihova presretanja.

Projektil star gotovo deset godina

Dodatne sumnje u tehnološku naprednost Orešnika pojavile su se nakon forenzičke analize ostataka projektila pronađenih u Ukrajini.

Prema ranijem izvješću Reutersa, dijelovi korišteni u projektilu proizvedeni su 2016. godine ili ranije, dok je sam projektil sastavljen još 2017. godine.

Analize su također pokazale da sustavi navođenja i elektronika u potpunosti ovise o komponentama proizvedenima u Rusiji i Bjelorusiji, bez zapadnih dijelova.