Europska komisija poziva države članice na hitno smanjenje potrošnje nafte i plina, predlažući mjere poput rada od kuće, većeg korištenja javnog prijevoza i nižih ograničenja brzine na autocestama. U isto vrijeme, Vlada Republike Hrvatske aktivira dio obveznih rezervi i na tržište pušta 35 000 tona dizela iz državnih rezervi. Koliko je situacija uistinu ozbiljna i može li se stabilizirati u kontekstu napetosti oko Hormuškog tjesnaca, jednog od ključnih svjetskih energetskih pravaca
Jasminko Umićević, energetski konzultant, rekao je kako je situacija ozbiljna i ovisi o događanjima u Perzijskom zaljevu. 'Ako se ova situacija nastavi ili pogorša, doći će do poremećaja koji donose nesigurnost, povećanje rizika u opskrbi - porast cijena kao prvi znak'. Komentirajući puštanje dizela iz državnih rezervi, rekao je da je Vlada odlučila to učiniti kako bi se ublažili rizici od povećanja cijena.
'U svijetu ima preko 8 mlrd. barela rezervi, a ovo je situacija gdje Hrvatska pridonosi malim dijelom, i to je dobar znak solidarnosti prema svim potrošačima, ali i poruka ljudima da se ne troši, da trebamo biti obazrivi prema potrošnji energije, u smislu stvaranja zaliha', poručio je, prenosi HRT.
vezane vijesti
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, je rekao da je došlo do značajnog rasta cijena, ali ne tako visoke kao što su bile na samom početku rata u Ukrajini. Ustvrdio je da je situacija bolja jer je završetak ogrjevne sezone, a jedini je izazov punjenje skladišta jer je oportuno kupovati robu po visokoj cijeni.
'Tu će morati odigrati uloge vlade država članica EU-a kako bi skladišta bila puna'. Za skladište u RH rekao je da je prilično prazno, oko 10 %, a 27. veljače bilo je oko 13 %.
'Prosjek EU-a je oko 30 %. Imali smo LNG na povećanju kapaciteta, povlačio se plin i skladišta i zato je skladište praznije. No, povećanim kapacitetima LNG-a je sigurnost opskrbe veća', kazao je.
Hrvatska na vrhu po inflaciji
Kristijan Kotarski, profesor naFakultetu političkih znanosti u Zagrebu, rekao je da je inflacija u uzlaznom trendu, cijene zlata i drugih metala rastu, u eurozoni je stopa inflacije na godišnjoj razini skočila na 2,5 %, što je iznad mandata ECB-a da drži inflaciju pod kontrolom oko 2%.
'U Hrvatskoj je najviša stopa inflacije u EU-u, dosta je ubrzala od siječnja do ožujka za 1 postotni bod'. Ističe da je ključno da ne dođe do dodatne eskalacije sukoba jer oko 10 % naftnih derivata koji se troše u svijetu nedostaje jer ne mogu proći Hormuški tjesnac.
'Ono što je naravno ključno da ne dođe do dodatne eskalacije sukoba jer trenutačno oko 10 % naftnih derivata koje se troše u svijetu nedostaje jer ne mogu proći Hormuški tjesnac. Situacija može biti daleko gora ako recimo Trump krene na otok Harq i intenzivira napade na iransku naftnu infrastrukturu. U tom slučaju Iran će u konflikt uključiti Hutije. I ako se blokira Bab-el-Mandeb i protok nafte kroz Crveno more, onda ćemo imati tek pravu posljedicu energetske krize za Europu. Jer trenutačno kroz Hormuški tjesnac 90 % nafte ide u Aziju, a 10 % ide u Europu. Dakle, nismo još osjetili puni nalet porasta cijena, ali ako se blokira ovaj drugi pomorski pravac, preko kojega Saudijska Arabija može u velikoj mjeri kompenzirati barem jedan dio pada opskrbe naftnim derivatima'.
Stagflacija
Naglasio je da je važno da ne dođe do dalje eskalacije.
'Ono što bi bio najkatastrofičniji scenarij za svjetsko gospodarstvo je da imate povratak na epizodu iz 1970-ih kad je na dijelu bila najgora moguća ekonomska bolest koja se zove stagflacija. Stagflacija je istovremeno visoka stopa inflacije i konkretno porast stope nezaposlenosti. A kako dolazite do toga? Imate cijenovni šok zbog šoka na strani ponude. Središnje banke ruše inflaciju, povećavaju kamatne stope i kad povećavate kamatne stope hladite gospodarstvo, hladite potražnju, usporavate investicije, smanjujete potrošnju i onda naravno imate reperkusije na proizvodnju i konkretno radna mjesta u proizvodnji', naveo je Kotarski.
Umićević: Pregovori su svima u interesu
Umićević upozorava da bi najgori scenarij bila eskalacija u kojoj bi Iran pojačao napade na proizvodne kapacitete, što bi moglo izazvati odgovor Saudijske Arabije, jedne od najnaoružanijih država. Ipak, smatra da prevladava interes za smirivanje i povratak pregovorima.
'Toliko se toga može izgubiti, toliko se može zapravo, takve posljedice mogu nastupiti da nikom to danas nije u interesu od normalnih ljudi. Često naravno znamo da i u politici postoje i oni koji nisu baš pa je onda teško se dogovoriti', rekao je. Zatvaranje tjesnaca ne bi odgovaralo ni Iranu jer bi time blokirao vlastiti izvoz nafte. Ističe da su pregovori svima u interesu, a moguća je naplata prolaza Hormuškim tjesnacem.
Pudić: Stabilnija situacija
Pudić ističe da neke države članice imaju prilično puna skladišta plina. U usporedbi s razdobljem prije rata u Ukrajini, kada su, primjerice, skladišta u Njemačkoj bila u vlasništvu Gazproma i ostajala prazna, današnja je situacija stabilnija. Europa sada raspolaže LNG terminalima i sustavno puni postojeća skladišta. Prema uredbi EU-a, razina popunjenosti mora do 1. studenoga prelaziti 90 posto, iako je u aktualnoj krizi prag privremeno spušten na 80 posto.
