Ogorčena Ženska mreža na prosvjedima poručuje: ovo je napad na ženska prava. Je li molitva na trgu iskaz vjere ili ideološka instrumentalizacija? Kakvo je stajalište Crkve o moliteljima na trgovima?

Odgovore na ta i brojna druga pitanja, u emisiji Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić, pukušali su dati gosti: Mirjana Kučer, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske; dr. sc. Ana Marija Raffai, mirovna aktivistkinja i katolička teologinja, Članica Odbora Ekumenske inicijative žena i Europskog društva žena u teološkom istraživanju; prof. dr. sc. Marko Medved, crkveni povjesničar Sveučilišta u Rijeci, doktorirao na Fakultetu crkvene povijesti Papinskoga Sveučilišta Gregoriana u Rimu te doc. dr. sc. Erik Brezovec, sociolog, Fakultet hrvatskih studija.

Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Mirjana Kučer kaže kako ženska mreža ne koordinira prosvjede, ali u njima sudjeluje. 'Ženska mreža ne koordinira prosvjede, ali Ženska mreža se definitivno se pridružuje prosvjedima i prosvjeduje na različite načine. Što je sporno. Sporan je napad, direktan napad, ili u ovom slučaju instrumentalizirani napad koji se koristi alatima molitve, a zapravo se radi o protestu protiv ostvarenih prava žena, za nametanje ženama određenog načina ponašanja, određenog načina odijevanja, protiv prava da odlučuje o svome tijelu. To nije ništa novo, ali je uznemirujuće', poručila je Kučer.

Smatra da je u pitanju nerazumijevanje koncepta nasilja. 'Žene se napada da su krive i onda kada su silovane, kada su pretučene ili ubijene, uvijek se krivica prebacuje na žene i prstom se upire u žene. Mislim da se radi o jednom u nizu pokušaja da se društvo vrati korak unazad te da se ostvari određena društvena privilegija, društvena moć', ustvrdila je Kučer poručivši da se nada da niti ovaj pokušaj neće uspjeti.

Mirovna aktivistkinja i katolička teologinja dr. sc. Ana Marija Raffai naglašava kako je molitva iskaz vjere. 'Tamo moli 300 ljudi, ne znamo što je kome vjera, a što samo izgleda kao molitva. Međutim, kada dođete na glavni trg glavnoga grada i drugih gradova onda više niste u stavu molitve nego ste u stavu političkog aktivizma. I sad je pitanje koliko ja kao vjernica prihvaćam da se moj sveti čin molitve koristi za politički aktivizam', rekla je Raffai.

Smatra da kada se moli ne radi se performans za javnost već se mole da im Bog da snagu da ono što rade, rade u pravom smjeru, u smjeru dobrobiti za druge. 'Time ne tvrdim da ovi ljudi ne žele dobrobit za druge, ja samo tvrdim da je izričaj molitve na čudan način došao na trg i da bi molitvu trebalo odvojiti od političkog djelovanja', poručila je dodavši da nije jasno što se želi poručiti tim performansom.

Crkveni povjesničar prof. dr. sc. Marko Medved ističe da je mirno okupljanje u liberalnim demokracijama pravo koje treba garantirati svima. 'Mirno okupljanje u liberalnim demokracijama pravo koje treba garantirati svima. Kako stvari funkcioniraju u društvima koja nisu takva vidimo danas i u Moskvi i u Teheranu. Organizatori ovih manifestacija tvrde da je to molitveni skup. Molitva za svakog kršćanina i pripadnike drugih religija je od temeljne važnosti. No imam dojam da se ovdje molitva koristi za pitanje društvene moći. Pa i sami organizatori su rekli u izjavama medijima da oni idu za osvajanjem Hrvatske. To me sve podsjeća na bojovno, militantno kršćanstvo od prije 120 ili 150 godina. Ja tu vidim isključivo muškarce koji se mole, a u sakralnom prostoru mi molimo zajedno. Gdje su tu žene', zapitao je Medved.

Poručio je kako u društvu u kojem je tako visoka stopa nasilja nad ženama muškarce bi trebalo senzibilizirati za prava žena i za borbu protiv toga nasilja.

Sociolog doc. dr. sc. Erik Brezovec ističe da je ovo što se sada događa rezultat složenih društvenih procesa, među ostalim i religijskih procesa. 'Kada gledamo ovaj cjelokupni proces moramo reći da se on događa unazad 20 - 30 godina i to je rezultat složenih društvenih procesa, među ostalim i religijskih procesa. Ono što je jako simpatično za primijetiti i što su primijetili neki historijski sociolozi jest da je ovo u svojoj srži moderni fenomen jer fundamentalizam ima svoje začetke u modernosti jer modernost je totalna. S druge strane potreba za vlastitim izražavanjem je nešto što njima fali pa onda možemo govoriti da su stari konzervativci previše moderni', ustvrdio je Brezovec. 

Kaže kako, što se tiče religijske priče, možemo govoriti o jednoj distanciranosti između, s jedne strane institucionalizirane religioznosti i s druge strane individualne religioznosti.