Europski parlament usvojio je nova pravila o pravima putnika u zračnom prometu. Promjene su brojne, a tiču se, između ostalog, kupnje karata, rezervacija, naknada za odgođene ili zakašnjele letove.

Kroz europske zračne luke godišnje prođe oko 2,6 milijardi ljudi. Mnogima problem nije samo izgubljeno vrijeme, već i izgubljene prilike za posao, obrazovanje, pa i zdravlje. Što će nova pravila značiti za građane i prijevoznike objasnila je trenutna eurozastupnica i bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Jedna od najvažnijih stvari je zadržavanje prava na naknadu za kašnjenje leta od tri sata, ali i očuvanje prava na odštetu ako je let otkazan manje od dva tjedna prije polaska.

"Glavni fokus je bio da osiguramo da pravila koja se donesu budu jednostavna i primjenjiva pravila za sve građane, a kao članici Odbora za promet, bio mi je fokus prvenstveno na zaštiti potrošača, na transparentnosti cijena i u konačnici da imamo jednake uvjete za sve aviokompanije, da su izjednačeni. To je dugo trajalo upravo zato što se nismo mogli jednostavno dogovoriti, jer su neke određene aviokompanije i države članice tražile da se ta tri sata kašnjenja pomaknu na četiri, pet ili šest sati kašnjenja, što mi nismo dozvolili i tu je Europski parlament pokazao svoju snagu i svoju moć, i zaštitio je sve građane u Europi", izjavila je Brnjac za HRT.

Obveze aviokompanija

Aviokompanije su dobile obvezu da putnicima u roku od četiri dana nakon leta moraju informirati putnike o tome da imaju pravo na naknadu te poslati sve potrebne obrasce. Naknada za kašnjenje iznosi 250 eura za letove do 1500 kilometara, 400 eura za letove između 1500 i 3500 kilometara te 600 eura za letove dulje od 3500 kilometara.

Nova pravila se odnose i na putnike s invaliditetom, majke, trudnice. Tako, primjerice, više nema nadoplate u slučaju da roditelj želi da dijete sjedi pored njega. Sad se pri rezervaciji karata ova opcija omogućuje automatski, navela je Brnjac.

Prema novim pravilima, više neće biti moguće niti poništenje rezervacije ako putnik nije iskoristio povratni let, što je bila uobičajena praksa aviokompanija. Promjene se odnose i na prtljagu.

"Kad ste kupovali karte, u cijenu karte vam nije bila stavljena prtljaga i vi ste negdje rezervirali kod nekih određenih avioprijevoznika i cijena vam je, na primjer, pedeset eura. Kad uzmete tu kartu i idete dalje, morate nadoplatiti još za ručnu prtljagu, koja je, recimo, još dvadeset, trideset eura. Morate nadoplatiti za sjedalo pa što je opet još, recimo, deset dvadeset eura. Sve se to nakupi da vam dođe da je ta karta ista kao i kod drugog prijevoznika. Zato je ta transparentnost cijena. Sad morate jasno staviti sve stavke kad svaki građanin kupuje kartu", rekla je Brnjac.

Dugogodišnji otpor

Aviokompanije su se protiv ovih pravila borile 13 godina. Naime, toliko su trajali pregovori koji su na kraju iznjedrili nove propise u zračnom prometu. Nove obveze ne bi trebale dovesti do poskupljenja aviokarata, jer za to, smatra Brnjac, nema opravdanog razloga.

"Mislim da smo kroz Odbor za mirenje imali i puno posla i dogovora i razgovora jer moramo zaštititi naše građane. Naravno, i tu su aviokompanije bitne, ali ako ovakve stvari nisu normalne, mislim da nemamo o čemu razgovarati. Mi prvenstveno moramo zaštititi naše ljude, kao što sam rekla. Ne govorim o izgubljenom vremenu u velikoj većini slučajeva, nego govorim o izgubljenim prilikama", zaključila je Brnjac.