U petak su tri ruska MiG-31 narušila estonski zračni prostor na punih 12 minuta, a potom su ih presreli NATO-ovi borbeni zrakoplovi, među kojima i talijanski F-35, koji sudjeluju u pojačanoj misiji zračnog nadzora Baltika.

Ranije ovog mjeseca ruski dronovi ušli su u poljski zračni prostor i najmanje tri su oborena nakon što su reagirali poljski F-16 i nizozemski F-35.

'Rusija ne bi trebala sumnjati: NATO i saveznici će, u skladu s međunarodnim pravom, upotrijebiti sva potrebna vojna i nevojna sredstva za obranu', poručili su veleposlanici NATO-a u izjavi objavljenoj u utorak.

Moskva, međutim, inzistira na tome da nije učinila ništa pogrešno.

NATO sad otvoreno upozorava Rusiju

Više zemalja NATO-a, uključujući Poljsku i Švedsku, sada otvoreno upozorava da su spremne oboriti ruske zrakoplove ako uđu u njihov zračni prostor, piše Politico.

No, prema Charlyju Salonius-Pasternaku, izvršnom direktoru helsinškog think tanka Nordic West Office, postoji temeljna razlika između Moskve i NATO-a. 'Rusija je rekla da misli da je u vojnom sukobu s nama i Zapadom. Mi to ne vidimo tako i zbog toga su drukčija naša pravila angažmana', objašnjava.

Evo što treba znati o dosadašnjim reakcijama NATO-a.

Koja su pravila NATO-ova angažmana?

Pravila angažmana saveza su klasificirana. Ona definiraju 'parametre za ono što vojska može učiniti u bilo kojoj danoj situaciji, što znači da se razlikuju ovisno o misiji ili operaciji', objašnjava Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a, a danas ugledna suradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute.

Također moraju biti u skladu s političkim smjernicama saveza. 'Za NATO je glavna politička smjernica to da je obrambeni savez čiji je cilj odvratiti agresiju i spriječiti sukob, a ako u tome ne uspije – obraniti se i pobijediti', dodaje Lungescu.

O pravilima odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće (NAC), u kojem sudjeluju sve članice NATO-a, te ih provodi vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu (SACEUR), trenutačno general Alexus Grynkewich, američki časnik koji istodobno zapovijeda američkim snagama u Europi. Kao i svaka politička odluka u savezu, i pravila angažmana donose se konsenzusom.

Što je s nacionalnim oružanim snagama?

NATO-ova pravila angažmana ne ograničavaju nacionalne vojske kada djeluju pod vlastitim zapovjedništvom i na vlastitom teritoriju.

Tako je u utorak Litva usvojila nova pravila koja njezinoj vojsci omogućuju da na povrede zračnog prostora reagira 'ranije i brže'. Rumunjska, kojoj su ruski dronovi u posljednjih nekoliko mjeseci više puta narušili zračni prostor, u četvrtak je sazvala Vrhovno obrambeno vijeće da bi definirala postupanje u slučaju novih upada dronova ili zrakoplova s posadom.

Rizik od eskalacije

No jednostrane akcije donose rizik od eskalacije, na što je upozorio i poljski premijer Donald Tusk. 'Spremni smo na svaku odluku usmjerenu na uništavanje objekata koji bi nam mogli prijetiti, poput ruskih borbenih zrakoplova', rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Istodobno je naglasio da se mora postići dogovor među saveznicima NATO-a: 'Moram biti 100 posto siguran... da će svi naši saveznici ovo tretirati na isti način kao i mi. Moram biti 100 posto siguran da, kada sukob uđe u akutnu fazu, nećemo ostati sami. Moramo dvaput razmisliti prije nego što donesemo odluke koje bi mogle izazvati vrlo ozbiljnu eskalaciju.'

Takav scenarij, međutim, ne vrijedi za prostor iznad Estonije. Baltičke zemlje nemaju svoje flote borbenih zrakoplova pa se oslanjaju na NATO-ove misije zračnog nadzora.

Prema riječima bivšeg dužnosnika NATO-a, upravo je zato Rusija narušila estonski zračni prostor: 'Da se upad dogodio iznad Finske, Finci bi mogli sami odlučiti oboriti ga. U baltičkom zračnom prostoru moramo slijediti viši zapovjedni lanac NATO-a.'

Zašto NATO nije oborio ruske borbene zrakoplove?

Razlozi su i politički i vojni.

'Odluke o tome hoće li se gađati zrakoplov uvijek se temelje na dostupnim obavještajnim podacima o prijetnji koju on predstavlja', rekao je u utorak glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. U Estoniji, dodao je, nije otkrivena 'neposredna prijetnja'.

S time se složila i estonska premijerka Kristen Michal. 'Svakako postoje različiti parametri za upotrebu sile', naglasila je, aludirajući na to da incident u petak, iako očito namjeran, nije zahtijevao obaranje.

Bivši zapovjednik estonskih zračnih snaga Jaak Tarien izjavio je lokalnim medijima da je NATO reagirao u skladu s procedurom. 'Sila se ne koristi odmah u mirnodopsko vrijeme, pod pretpostavkom da bi upadi mogli biti i posljedica pogreške', dodao je.

Ukrajinski vojni analitičar Mikola Bielieskov smatra da su na odluku NATO-a utjecali i rizik od eskalacije i nesigurnost u vezi sa stavom Donalda Trumpa.

'Uvjetno, nitko neće započeti treći svjetski rat zbog ovoga', rekao je. Prema njemu, europske zemlje vjeruju da je NATO sputan 'činjenicom da nema sigurnosti oko reakcije SAD-a pod Trumpovom administracijom'.

Žele li zemlje NATO-a promijeniti pravila angažmana?

Nije posve jasno dopuštaju li trenutačna pravila NATO-ovim pilotima obaranje ruskih zrakoplova, i ako dopuštaju, pod kojim točno okolnostima.

'Bit će mnogo rasprava nakon Estonije', rekao je NATO-ov diplomat koji je želio ostati anoniman. 'Ali nije bilo osjećaja da smo zakasnili s reakcijom.'

U savezu se već raspravlja o tome treba li pooštriti pravila za misije zračnog nadzora. 'Rasprave će se nastaviti o odgovarajućim mjerama i odgovorima. Ključno je da Rusija promijeni ponašanje', poručio je visoki dužnosnik NATO-a.

U Estoniji, Litvi i Češkoj sve se glasnije čuju pozivi na snažniji odgovor. 'Moramo odgovoriti na odgovarajući način, uključujući moguće obaranje ruskih zrakoplova', poručio je češki predsjednik Petr Pavel.

Na marginama Opće skupštine UN-a u utorak američkog predsjednika pitali su vjeruje li da bi NATO mogao oboriti ruske zrakoplove koji uđu u njegov zračni prostor. 'Da, vjerujem', odgovorio je kratko.

'Razumijem', dodao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski.

Kako bi NATO mogao promijeniti pravila angažmana?

U većini slučajeva svaka promjena prolazi kroz Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) te članice zajednički odlučuju na temelju vojnih savjeta i konzultacija sa SACEUR-om.

No otkako je počeo rat u Ukrajini, SACEUR je dobio šire ovlasti za brže prilagodbe bez odluke Vijeća, primjerice za slanje dodatnih brodova ili zrakoplova u pojedine regije.

'NATO-ovi obrambeni planovi aktivirani su 24. veljače 2022. Ti se planovi i dalje prilagođavaju, što SACEUR-u daje značajne ovlasti u korištenju snaga i sredstava', objašnjava Lungescu.

Što se dogodilo posljednji put kada je NATO-ova zemlja oborila ruski zrakoplov?

Turska je 2015. godine oborila ruski Suhoj-24M u blizini granice sa Sirijom nakon 17 sekundi povrede zračnog prostora i nekoliko upozorenja.

Važno je napomenuti da to nije bio dio NATO-ove misije, za razliku od estonskog incidenta, već odluka donesena na nacionalnoj razini. 'Imali su svoje zračne snage i sami su odlučili, a saveznike su detaljno obavijestili tek naknadno. To se pokazalo vrlo učinkovitim', rekao je visoki NATO-ov diplomat.

Ankara je aktivirala članak 4. NATO-a i obavijestila Sjevernoatlantsko vijeće te je ono izdalo službenu izjavu. Nakon toga savez je Turskoj pomogao u nadzoru zračnog prostora dodatnim zrakoplovima sa sustavom AWACS.

Incident je, međutim, imao posljedice: Moskva je uvela trgovinske sankcije Ankari, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan na kraju se ispričao. No ruski zrakoplovi prestali su ulaziti u turski zračni prostor.

U NATO-u prevladava stav da su obrambene sposobnosti saveza i dalje na visokoj razini.