Najviši politički organ NATO-a, Sjevernoatlantsko vijeće sastalo se u utorak ujutro na zahtjev Estonije, koja se pozvala na članak 4. Washingtonskog ugovora zbog ozbiljnog incidenta u svom zračnom prostoru. Naime, 19. rujna tri naoružana ruska zrakoplova MiG-31 povrijedila su estonski zračni prostor, gdje su se zadržala više od deset minuta
Vrhovni saveznički zapovjednik za Europu izvijestio je Vijeće o detaljima incidenta, istaknuvši da je NATO reagirao brzo i odlučno. Saveznički borbeni avioni odmah su poletjeli, presreli ruske letjelice i otpratili ih iz estonskog zračnog prostora.
Drugi slučaj u dva tjedna
NATO ističe kako ovaj incident nije izoliran slučaj, nego dio šireg obrasca rizičnog i neodgovornog ruskog ponašanja. Samo deset dana ranije, 10. rujna, Vijeće se okupilo zbog masovnog upada ruskih dronova u poljski zračni prostor. Uz Estoniju i Poljsku, slične incidente u posljednje vrijeme prijavile su i Finska, Latvija, Litva, Norveška i Rumunjska.
'NATO izražava punu solidarnost sa svim saveznicama čiji je zračni prostor povrijeđen', poručeno je nakon sastanka. Dodano je i da Rusija snosi punu odgovornost za svoje poteze, koje Savez smatra eskalatornima, opasnima i prijetećima po sigurnost europskog kontinenta.
vezane vijesti
Članak 4. i članak 5.
Estonija je ovoga puta aktivirala članak 4. Washingtonskog ugovora, koji omogućuje konzultacije među saveznicima kada je teritorijalna cjelovitost ili sigurnost bilo koje članice ugrožena. Taj mehanizam Savez u praksi koristi kada želi zajednički procijeniti situaciju i dogovoriti daljnje korake, bez automatskog aktiviranja kolektivne obrane.
S druge strane, u priopćenju je posebno naglašena predanost članku 5., ključnom dijelu ugovora koji definira načelo kolektivne obrane – napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. NATO je i ovom prilikom jasno poručio kako je ta obveza 'čvrsta kao stijena' i da nijedna članica neće biti ostavljena sama.
Eastern Sentry i jačanje istočnog krila
Kao konkretan odgovor na sve češće incidente, Savez je 12. rujna pokrenuo vojnu operaciju Eastern Sentry. Riječ je o širokoj aktivnosti čiji je cilj dodatno ojačati NATO-ovu prisutnost i obrambene kapacitete duž cijelog istočnog krila, od Baltika do Crnog mora.
Poseban naglasak stavljen je na protuzračnu obranu i brže reakcijske sposobnosti. Savez poručuje kako će nastaviti prilagođavati svoje rasporede i kapacitete kako bi na svaku prijetnju mogao odgovoriti pravovremeno i odlučno.
'Rusija ne smije imati nikakve sumnje – NATO i saveznici će, u skladu s međunarodnim pravom, koristiti sva potrebna vojna i nevojna sredstva za obranu i odvraćanje prijetnji iz svih smjerova. Naša predanost članku 5. ostaje neupitna', naglašeno je u zajedničkoj izjavi.
Podrška Ukrajini ne posustaje
Na kraju je ponovljeno da saveznici neće dopustiti da ih ovakvi incidenti odvrate od dugoročne potpore Ukrajini. U priopćenju se ističe kako je sigurnost Ukrajine usko povezana sa sigurnošću cijelog euroatlantskog prostora te da će NATO nastaviti pomagati Kijevu u njegovoj legitimnoj obrani od ruske agresije.
'Saveznici se neće dati zastrašiti neodgovornim potezima Rusije i nastavit će pomagati Ukrajini u ostvarivanju njezina legitimnog prava na samoobranu od brutalne i ničim izazvane agresije', stoji u poruci nakon sastanka.
