O tome su "U mreži Prvog" Hrvatskog radija govorili meteorologinja Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i Barbara Bekavac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

DHMZ: Toplinski val završio, ali upozorenja ostaju

Meteorologinja Petra Mikuš Jurković rekla je kako je promjena vremena bila blaža nego što je mogla biti nakon dugotrajnog toplinskog vala.

'Promjena je bila blaža nego što je mogla biti nakon toplinskog vala. Moguća su vrlo intenzivna i snažna nevremena, ali mora se posložiti nekoliko uvjeta. Nije dovoljna samo velika količina energije koja se nakuplja dugo, nego je potrebno malo više uvjeta. Ovdje nisu zadovoljeni svi da bi došlo do ekstremno opasnih pojava, ali bilo je lokalno intenzivnih grmljavinskih pljuskova', rekla je.

Podsjetila je da je nevrijeme zahvatilo više dijelova Hrvatske.

'Primjerice, na sjeveru Hrvatske, tamo je prvo započelo, bilo je intenzivnih pljuskova, olujnih udara vjetra - većih od 60 km/h. U zapadnoj Slavoniji vjetar je odnio krov na sportskoj dvorani. Tijekom noći slično je vrijeme bilo i na sjevernom Jadranu. Međutim, postupno je dolazio vlažniji zrak. Jačih nevremena nije bilo samo jučer, nego i nekoliko dana ranije kada je na splitskom području i unutrašnjosti Dalmacije bilo intenzivnih pljuskova praćenih grmljavinom i tučom. Dakle, promjena je ipak dolazila polagano, tijekom nekoliko dana. Jučer je uz sve to došao i nešto hladniji zrak. Od danas ćemo u većini Hrvatske spustiti upozorenje za toplinski val. Još uvijek će se zadržati najniža razina - umjereno upozorenje - do petka', rekla je.

Dodala je kako je toplinski val trajao gotovo dva tjedna. 'Toplinski val je završio i zaista je bio dugotrajan. Nastupio je 20. lipnja. Prvo je nastupio na sjevernom Jadranu', rekla je.

Tucaković: Gromovi su izazvali niz požara na priobalju

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković rekao je da je toplinski val vatrogascima donio velik broj intervencija.

'Toplinski val je dao dosta posla vatrogascima. On je počeo požarom na Visu gdje je izgorjelo preko 350 hektara niskog raslinja i borove šume. Nastavilo se preko velikog požara na Čiovu koji se širio munjevitom brzinom, do Mljeta, Šibensko-kninske županije pa do Kistanja i Zlarina', rekao je.

Dodao je da je noć protekla mirno, ali da su dežurstva nastavljena. 'Noć je protekla mirno, vatrogasci su dežurali na svim požarištima. To nije bilo sve, jučer smo za vrijeme nevremena u tri županije - Istarske, Virovitičko-podravske i Varaždinske - imali dosta intervencija. Dežurstva su i dalje u tijeku, posebno na požarištima u Dalmaciji', rekao je.

Potvrdio je da je požar kod Senja izazvao udar groma. 'Tako je, na dva mjesta je došlo do izbijanja požara. Pribojavali smo se jake bure, ali jako brzo su dignute zračne snage i vatrogasci. Požar je u roku od dva sata stavljen pod kontrolu i nije se proširio prema Senju', rekao je.

Upozorio je kako su požari izazvani suhim grmljavinskim nevremenom sve češći.

'Udari gromova, odnosno suhog grmljavinskog nevremena su novi moment, iako smo ih imali i prethodnih godina. On se pojavljuje u nepristupačnim dijelovima planina. Posljednjih sedam dana vidjeli smo puno tih udara koji su izazvali niz požara na području cijelog priobalja, od Orebića i Mljeta do Senja. Na području Čiova udar groma zapalio je vegetaciju, a fenska bura vrlo ga je brzo proširila', rekao je.

HZJZ: Nagle promjene temperature mogu biti opasnije od same vrućine

Barbara Bekavac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekla je kako će pad temperature mnogima donijeti olakšanje, ali da će organizmu trebati vremena za prilagodbu.

'Promjena temperature ide u dobrom smjeru. S ekstremno vrućih na nešto manje, ali ipak još uvijek ljetne. Stoga naš organizam ima i dalje mehanizme kojima se može prilagoditi temperaturi u okolišu. Ovo će biti olakšanje, pogotovo tijekom noći. Osjetljivije osobe mogu imati pogoršanje simptoma ili subjektivan osjećaj umora ili glavobolje dok se ne prilagode na temperature', rekla je.

Posebno je upozorila na velike razlike između vanjske temperature i klimatiziranih prostora.

'Stalno upozoravamo da je, što se tiče temperatura, puno gore kada imamo nagle promjene u klimatiziranim prostorima. Toga se treba paziti, pogotovo za starije, kronične bolesnike i djecu. Stoga ne preporučujemo da razlika između vanjske temperature i unutarnje bude veća od sedam stupnjeva Celzijevih', rekla je.

Objasnila je i kakve posljedice nagla promjena temperature može imati na organizam. 'Ako iz rashlađenog prostora naglo izađete, opuštaju se krvne žile i smanjuje se tlak te ubrzava puls. Takve promjene mogu dovesti do nesvjestica, zamagljenja, ali zbog ubrzanja pulsa može doći do infarkta', upozorila je.