Sudac Europskog suda za ljudska prava Davor Derenčinović upozorio je da bi problemi u radu hrvatskog Ustavnog suda mogli imati ozbiljne posljedice za zaštitu prava građana, ali i financijske i reputacijske posljedice za državu. U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a, uoči 30. obljetnice hrvatskog članstva u Vijeću Europe, osvrnuo se na aktualnu krizu Ustavnog suda, provedbu europskih presuda i napredak Hrvatske u zaštiti ljudskih prava
Ustavni sud već mjesecima radi u nepotpunom sastavu, a situaciju otežava odluka troje sudaca da ne sudjeluju u radu zbog neslaganja s tonskim snimanjem sjednica. Derenčinović upozorava da bi nastavak takvih problema mogao dovesti u pitanje učinkovitost ustavne tužbe kao sredstva zaštite prava građana.
'Ustavni sud jedan je od naših najvažnijih partnera. Kada bismo zbog njegova otežanog funkcioniranja ili nefunkcioniranja morali preispitati stajalište da je ustavna tužba učinkovito pravno sredstvo, to ne bi bilo dobro ni za sudove, ni za državu, ni za građane. Posljedice bi bile reputacijske i financijske, ali i u pogledu pristupa vladavini prava', rekao je za HRT.
vezane vijesti
Hrvatska napredovala, ali prostora za poboljšanje ima
Hrvatska 6. studenoga obilježava 30 godina od pristupanja Vijeću Europe, organizaciji koja promiče ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Tim povodom u Zagreb dolaze visoki predstavnici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava.
Derenčinović smatra da je Hrvatska tijekom protekla tri desetljeća znatno napredovala u primjeni europskih pravnih standarda, osobito u zakonodavstvu i sudskoj praksi.
'Uvedeni su kompenzacijski i preventivni mehanizmi za povredu prava na suđenje u razumnom roku, a poboljšan je i dijalog između Europskog suda i hrvatskih sudova. Hrvatski sudovi sve češće u obrazloženjima svojih odluka primjenjuju standarde Europskog suda za ljudska prava, no prostora za poboljšanje još ima', rekao je.
Pozitivno je ocijenio i hrvatsku provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.
'Postotak izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u Hrvatskoj dosta je visok. Isplate naknada podnositeljima zahtjeva u pravilu funkcioniraju vrlo dobro, dok je za potpuno izvršenje pojedinih presuda potrebno više vremena', objasnio je.
Od umjetne inteligencije do rata u Ukrajini
Europski sud za ljudska prava danas se, istaknuo je Derenčinović, bavi gotovo svim važnim pitanjima suvremenog društva, uključujući klimatske promjene, ratove, nove tehnologije i sigurnosne prijetnje.
'Teško je pronaći temu iz suvremene europske povijesti kojom se Sud na neki način nije bavio. Među njima su klimatske promjene, ruska agresija na Ukrajinu, nezakonito odlaganje otpada, umjetna inteligencija i manipulacije izbornim procesima. Pred Velikim vijećem trenutačno je i predmet koji se odnosi na instrumentalizaciju migracija na granicama s Bjelorusijom', rekao je.
Govoreći o 250. obljetnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je godinama predavao, podsjetio je i da obrazovanje nije samo pitanje društvenog razvoja, nego temeljno ljudsko pravo.
O presudi Stepincu: 'Brojne povrede temeljnih prava'
Derenčinović se osvrnuo i na poništenje presude blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, uoči znanstvenog skupa koji organizira Hrvatsko katoličko sveučilište. Ocijenio je da izvorni postupak nije zadovoljio temeljne standarde kaznenog prava, posebno kada je riječ o pravu na obranu i zabrani retroaktivne primjene zakona.
'Presuda nije zadovoljavala temeljne standarde kaznenog prava, od zabrane povratnog djelovanja zakona do prava na obranu. Stepinac nije imao dovoljno vremena za pripremu obrane, nisu ispitani svjedoci koje je predlagao, a upitno je bilo i pravo na žalbu. Da se danas takav predmet nađe pred Europskim sudom za ljudska prava, utvrdili bismo brojne povrede. Poništenje presude znači da se smatra kao da nikada nije ni donesena', zaključio je.
