Rasprava na trilateralnom susretu usredotočila se na pitanja europske konkurentnosti, energetske sigurnosti i regionalne povezanosti, objavio je ministar vanjskih i europskih poslova na platformi X. Grlić Radman je pozvao na jačanje energetske sigurnosti, predloživši sastanak na vrhu između triju država na tu temu na kojem bi se odredili prioritetni infrastrukturni projekti.

Austrija, Hrvatska, Slovenija i Bavarska još su 2023. poslali pismo Europskoj komisiji o namjeri izgradnje plinovoda europskim sredstvima od Krka do južne njemačke pokrajine.

Premijer Andrej Plenković je početkom listopada, tijekom posjeta bavarskog premijera Markusa Soedera, izrazio nadu da bi se plinovod koji će povezati četiri zemlje mogao ostvariti „kroz sljedeće dvije godine”. Troje ministara u Beču je ponovilo svoju podršku kredibilnom procesu proširenja EU-a na zapadni Balkan, na temelju njihovih zasluga. Slovenski premijer Janez Janša je nakon pobjede Studentske liste na izborima u Srbiji naglasio da će Ljubljana svoju podršku europskom putu te zemlje uvjetovati dijeljenjem arhiva UDBA-e.

Grlić Radman je u Beču „podržao” izjavu slovenskog premijera, kazavši da i Hrvatska traži predaju arhiva. Zagreb od Beograda, između ostalog, traži i procesuiranje ratnih zločina te obilježavanje logora u kojima su stradali hrvatski građani, poput onih u Begejcima, Stajićevom i Sremskoj Mitrovici, rekao je ministar.

Naglasio je da je dobar primjer za to Crna Gora čija je vlada nedavno donijela odluku o postavljanju spomen-ploču u nekadašnjem logoru Morinj. Govoreći o europskom putu Podgorice, koja želi završiti pregovore do kraja ove godine, no još mora riješiti dio pitanja koje Hrvatska traži za zatvaranje poglavlja, hrvatski ministar je rekao da se „ne traži ništa što je nerješivo”.

Ministar je u izjavi novinarima rekao da je „uskoro moguće potpisivanje sporazuma” o odšteti logorašima interniranih u Crnoj Gori, prenosi austrijska agencija APA.