VESNA PUSIĆ:

Problem je u definiranju zadaće arbitražnog suda

27.10.2009 u 14:33

Bionic
Reading

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH Europskoj uniji Vesna Pusić pozdravila je u utorak sastanak slovenskog premijera Boruta Pahora i hrvatske premijerke Jadranke Kosor, održan dan ranije u Zagrebu

ZAGREB - "Svakako je dobro što je slovenski premijer Borut Pahor bio ovdje. Ta komunikacija je važna i dobra", kazala je Pusić u izjavi za novinare, nakon sastanka sa zastupnikom Europskog parlamenta i supredsjedateljem Zajedničkog parlamentarnog Odbora EU-RH Gunnarom Hoekmarkom.

"Što se arbitražnog sporazuma tiče, koji je očito na stolu i na kojem se radi, pretpostavljam (...) da postoje točke oko kojih još nema suglasja i da se radi na tome da se dođe do nacrta arbitražnog sporazuma koji bi uključivao stavove jedne i druge strane", kazala je.

Ključni problem, po njezinim riječima, jest definicija zadaće budućeg arbitražnog suda.

"Jasno je u čemu je problem. Problem je u definiranju zadaće budućeg arbitražnog suda, odnosno o čemu će on odlučivati. Kada se to jednom definira, imat ćemo barem trećinu problema razjašnjeno", objasnila je Pusić.

Osvrnuvši se na sastanak s Gunnarom Hoekmarkom, Pusić je kazala da je sa švedskim predstavnikom razgovarala o stanju u hrvatskim pristupnim pregovorima te odnosima sa Slovenijom.

Hoekmark je, po njezinim riječima, istaknuo da granični spor sa Slovenijom mora ostati bilateralno pitanje.

"Jasno je kazao da je on velik zagovornik proširenja Europske unije jer se time širi vladavina prava i ljudskih prava te da mu je u interesu da Hrvatska što prije okonča pregovore i uđe u Europsku uniju", kazala je Pusić.

Hoekmarka je primio i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, a razgovarao je i s potpredsjednikom Hrvatskog sabora i predsjednikom Odbora za europske integracije Nevenom Mimicom te s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Mariom Zubovićem.

Na tim se sastancima upoznao s aktivnostima Hrvatskoga sabora na prilagodbi hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije te s provedbom reformi u zemlji, osobito na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i sa suđenjima za ratne zločine koji su počinjeni na području Hrvatske tijekom Domovinskog rata, priopćeno je iz Hrvatskog sabora.